Može li branitelj u mirovinu iako nema ni dana radnog staža? Evo što kaže zakon
Pravo na najnižu mirovinu ima i hrvatski branitelj koji je najmanje 100 dana proveo kao pripadnik borbenog sektora. Uvjet je da je napunio 65 godina života, koliko je potrebno imati za odlazak u starosnu mirovinu. U ovom slučaju, radni staž je – nebitan.
Foto: Unsplash
Gotovo 30 godina prošlo je od Domovinskog rata. Dobar dio građana koji je tada branio Hrvatsku, danas su umirovljenici ili će to tek postati. Velik je stoga interes branitelja koji će uskoro napuniti 65 godina, a nemaju potrebne godine radnog staža ili nisu uopće radili, za pravne uvjete umirovljenja. Zakon kaže da i oni mogu u mirovinu, makar nemali nijedan jedini dan radnog staža, a pod uvjetom da su u borbi proveli nešto više od tri mjeseca.
Najniža mirovina i za one bez radnog staža
– Je li moguće ostvariti pravo na najnižu braniteljsku mirovinu kao dragovoljac Domovinskog rata s više od sto dana borbenog sektora bez drugog radnog staža, pitao nas je jedan branitelj.
Zakon kaže da kao pripadnik borbenog sektora od najmanje 100 dana, bez obzira je li bio dragovoljac ili ne, može ostvariti najnižu mirovinu ako je mirovina prema navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama za vrijeme radnog vijeka niža od najniže mirovine.
Međutim, pravo na najnižu mirovinu ima i hrvatski branitelj koji je najmanje 100 dana proveo kao pripadnik borbenog sektora i navršio je uvjete životne dobi za starosnu mirovinu prema ZOMO-u, a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za starosnu mirovinu ili je korisnik obiteljske mirovine. Drugim riječima, sa 65 godina bez dana staža može u mirovinu.
Dragovoljcima dodatnih 10 posto uvećanja
Zakon o hrvatskim braniteljima na poseban način tretira dragovoljce kada je o mirovini riječ, tako da se njima ovisno o broju dana provedenih u borbenom sektoru na predviđeni postotak dodaje dodatnih 10 posto.
Naime, branitelju se prilikom odlaska u mirovinu osobni bod povećava od 0,5 posto za 30 dana sudjelovanja u obrani pa do 30 posto za 1.441 dan i više. Dragovoljcima se, dakle, na to dodaje još deset posto. Također, vrijednosni bod uvećava se ovisno o činu, odnosno mjestu u postrojbi.
Najnižu mirovinu prima samo 3,5 posto branitelja
Osnovica za određivanje najniže mirovine prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata iznosi 45 posto prosječne neto plaće u 2016. godini te iznosi 339,54 eura te se povećava za broj dana sudjelovanja u borbenom sektoru, i to za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, odnosno za 0,0662 eura za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru. Proračunska osnovica određena je propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna, a u 2023. godini iznosi 441,44 eura.
Hrvatska ima 71.281 branitelja u mirovini. Njihova prosječna mirovina iznosi 1.044 eura. Takav prosjek uglavnom čine obiteljske i invalidske braniteljske mirovine. Naime, invalidskih je 52.021, a obiteljskih 15.001. Takve mirovine iznosom dosežu navedeni prosjek i čine veliku većinu. Uz njih imamo i starosne mirovine prevedene iz invalidske, njih svega 1.709 s prosjekom primanja od 667,46 eura. Kada je riječ o najnižim mirovinama, njih prima svega 2.550 branitelja s prosječnom mirovinom od 509,1 eura.
