Mladi i mirovine: Iako pokazuju visoko znanje, mladi su neodgovorni prema novcu pa tako i mirovinskoj štednji
Nedavna istraživanja pokazala su kako srednjoškolci imaju solidno znanje o novcu, ali zato i dalje imaju problema s odnosom prema novcu. Gotovo četvrtina ih zna da su uplate u treći mirovinski stup dobrovoljne, a malo više od trećine zna da takav oblik štednje uopće postoji. No, sudeći prema iskustvima AZ mirovinskih fondova, situacija se mijenja, jer im se sve više mladih obraća s pitanjima o mirovinskoj štednji.
Foto: Pixabay
Svjetski i Europski tjedan novca obilježeni su protekloga tjedna. U Hrvatskoj je tim povodom organizirana kampanja “Planiraj svoj novac, zasadi svoju budućnost” na temu održivosti i podizanja svijesti o financijskom ponašanju prema okolišu i društvu. U fokusu su bili mladi i odluke koje oni donose, ali dosta toga je bilo vezano i uz mirovine.
Naime, važan dio financijske pismenosti je i mirovinska pismenost. Ona podrazumijeva poznavanje sustava mirovinskog osiguranja i spremnost na planiranje mirovinskih primanja. Iako je to u nas vrlo važno zbog starenja stanovništva, nedavno istraživanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokazalo je da po tom pitanju ne stojimo dobro.
Recimo, svega 43 posto građana uplaćuje sredstva u treći stup, a 84 posto njih zna da on postoji i da je dobrovoljan. Kod mladih, odnosno srednjoškolaca, financijsko je znanje još slabije. Nešto više od trećine đaka zna da u Hrvatskoj postoje tri stupa mirovinskog sustava, a oko četvrtine njih (26 posto) zna da su uplate u treći stup dobrovoljne.
– Tako primjerice novac koji dobiju od roditelja, baka i djedova te drugih članova obitelji za posebne prigode poput rođendana stavljaju sa strane i štede (50 posto učenika), dok njih 30 posto taj novac koristi za kupnju nečega što žele već duže vrijeme), dok tekuće primitke od roditelja (džeparac) koriste za potrošnju.
Učenici se uglavnom rijetko informiraju o temama povezanim s financijama (45 posto), dok se njih samo 12 posto o navedenim temama informira nekoliko puta tjedno. Većini učenika izvori informiranja su internet, roditelji i škola. Čak 60 posto učenika smatra da novac služi da bi se trošio, dok njih 61 posto namjerava odvojiti određeni dio svog dohotka za štednju za mirovinu jer je smatra važnom, unatoč tome što je financijsko znanje učenika najslabije upravo u pogledu mirovinske štednje, zaključci su istraživanja HANFA-e.
Dobro znanje, loša praksa
Tako, primjerice, svega 36 posto mladih namjerava štedjeti za mirovinu u trećem stupu, dok se 41 posto njih planira osloniti na pomoć drugih članova obitelji, što je zapravo neformalni oblik međugeneracijske solidarnosti. No, zato većina građana smatra da bi mirovina trebala iznositi između pet i sedam tisuća kuna (663,61 i 929,06 eura). Sukus svega je da postoji nerazmjer između relativno visoke razine financijskog znanja u teoriji i niske razine praktične primjene kroz odgovorno financijsko ponašanje i odnos prema novcu.
– Rekla bih da je više razloga za to. Jedan je sigurno još uvijek nedovoljno poznavanje svih pogodnosti koje nudi ova namjenska štednja. Znaju da postoji dobrovoljna mirovinska štednja, ali čak preko 50 posto građana koji su pred mirovinom, po novom HANFA-inom istraživanju, ne zna za maksimalni poticaj koji ovom štednjom mogu ostvariti.
Drugi razlog je taj što građani misle da nemaju dovoljno sredstava za štednju, odnosno na štednju za mirovinu gledaju kao na nešto za što se podrazumijevaju veći viškovi financijskih sredstava, a zapravo bi štednju za mirovinu trebalo uključiti u redovne planirane rashode, odnosno investiciju za sigurniji život u mirovini i početi s njom što ranije. Pretpostavljam da postoji i strah od nemogućnosti redovitih uplata, što također pokazuje i istraživanje i to ponovo potvrđuje nepoznavanje svih karakteristika ovog proizvoda, a jedna je i fleksibilnost ovog proizvoda.
Naime uplate u dobrovoljni mirovinski fond možete raditi kada i koliko želite, uplate se mogu na neko vrijeme i pauzirati. Dodatno i jako važno, nema ulazne naknade za ovaj proizvod, objasnila je novinaru Borivoju Dokleru iz Poslovnog dnevnika Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću AZ Mirovinskih fondova.
Bitnije je riješiti kratkoročne ciljeve
Dodala je da je bitno osvijestiti činjenicu da je dobrovoljna mirovinska štednja najbolja namjenska štednja, jer čak i uz manje mjesečne uplate ljudi koji do mirovine imaju 40 i više godina mogu uštedjeti značajan iznos koji će im biti isplaćen tijekom mirovine. No, činjenica je da mirovinski fondovi u nas postoje tek 20 godina, a oni koji će uskoro u mirovinu smatraju da im ona neće biti dostatna za život. Stoga nije ni čudno što mnogi mladi smatraju da je bitnije riješiti kratkoročne ciljeve, dok o mirovini uopće ne razmišljaju.
– Možda se 20 godina čini dugim periodom, ali one predstavljaju samo pola radnog vijeka do mirovine i mi još uvijek nemamo generaciju umirovljenika koji su čitav radni vijek provele u ovakvom trostupnom mirovinskom sustavu. Vjerujem da će u sljedećih 20 godina uz rast svijesti o potrebi dodatne štednje za mirovinu, porasti i razina financijske pismenosti pogotovo mladih koji imaju dovoljno vremena pred sobom kako bi se na vrijeme pobrinuli o svojoj budućoj mirovini, govori Hrabar Kaštelan.
Stvari se mijenjaju
Ipak, stvari se mijenjaju. Nedavno provedeno istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) i Štedopisa o financijskoj pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj, pokazalo je da 77 posto tinejdžera ima relativno visoko shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca, što znači da znaju da inflacija obezvređuje novac. Čak 76 posto tinejdžera štedi, a 53 posto ih ima otvoren račun u banci, dok ih 50 posto koristi mobilno bankarstvo, što su puno bolji podaci nego 2020. godine.
– Sve veći broj mladih ljudi se javlja s pitanjima vezanima uz štednju i učlanjuju se naše dobrovoljne mirovinske fondove. Vjerujemo da su sve edukativne kampanje za jačanje financijske pismenosti koje radimo kako unutar našeg Udruženja mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava tako i samostalno, doprinijele kako razmišljanju o mirovini tako i promociji dobrovoljne mirovinske štednje i njenih karakteristika. Raste i interes poslodavaca koji dobrovoljnu mirovinsku štednju koriste kao još jednu od pogodnosti koje mogu pružiti svojim zaposlenicima koje žele zadržati u svojim kompanijama”, napominje Nataša Hrabar Kaštelan iz AZ Mirovinskih fondova koja smatra da teme s područja financijske pismenosti treba što ranije integrirati u redovne školske programe, što su napomenuli i u HANFA-i
