Mitovi o njemačkim mirovinama: Evo koje ste stvari vjerojatno čuli, a nisu sasvim točne
Već ranije smo sporadično govorili o uvjetima koje je potrebno zadovoljiti za primanje njemačkih mirovina. No, usmena i pismena predaja gastarbajtera s ovih prostora stvorila je neke mitove o njemačkim mirovinama koji djelomično ili u potpunosti nisu točni. Stoga donosimo kratki pregled najčešćih zabluda.
Umirovljenik sa 900 eura u Njemačkoj jedva pokrije osnovne troškove (foto: Pixabay)
Gotovo 100.000 Hrvata prima njemačke mirovine. Nekima se ona isplaćuje u Hrvatskoj, dok su neki umirovljeni Hrvati ostali u Njemačkoj. Kolike su te mirovine i na koji način Hrvati mogu ostvariti pravo na njih pisali smo ovdje. No, kako su njemačke mirovine uvijek izazivale posebno divljenje, a činjenica je da u Njemačkoj živi i radi gotovo 435.000 Hrvata, Fenix Magazin je skupio i obrazložio najčešće mitove o njemačkim mirovinama.
Jedan od češćih mitova je da svi moraju raditi do 67. godine. No, to se zapravo odnosi samo na one koji su rođeni 1964. godine ili kasnije. Osobe rođene prije 1947. godine u mirovinu su mogle ići u dobi od 63 godine. Onima koji su rođeni između 1947. i 1963., postupno se povećava dob za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.
Također je mit da žene mogu otići u mirovinu sa 60 godina. To se odnosilo samo na žene rođene prije 1. siječnja 1952. godine koje su nakon 40. rođendana uplaćivala obvezne mirovinske doprinose dulje od 10 godina. Što se tiče odlaska u prijevremenu mirovinu, odnosno ranijeg umirovljenja, također postoji nekoliko tvrdnji koje “ne drže vodu”.
Tako nije sasvim točno da osoba može otići u mirovinu u dobi od 63 godine bez penalizacije, pod uvjetom da je 45 godina uplaćivala doprinose. Dob za odlazak u mirovinu ovisi o već spomenutom kliznom limitu između 63 i 65 godina, ovisno o godini rođenja. Ove godine, dob za umirovljenje je postavljena na 65 godina i 10, odnosno 11 mjeseci, ovisno o tome je li netko rođen 1956. ili 1957. godine.
Ograničenje dodatnih prihoda i penalizacija
Nije točno ni da penalizacija zbog prijevremenog umirovljenja prestane kad osoba ostvari pravo na redovitu starosnu mirovinu. Doduše, osiguranici stariji od 50 godina mogu djelomično ili u potpunosti nadoknaditi odbitke, ako mogu dokazati da će imati najmanje 35 godina staža u vrijeme odlaska u mirovinu, u što spadaju i porodiljni dopusti ili školovanje. To mogu učiniti posebnim uplatama u mirovinske fondove.
Dakle, penalizacija od 0,3 posto po svakom mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu vrijedi doživotno za sve, osim za osobe s teškim invaliditetom i “posebno dugotrajne osiguranike”, odnosno osobe koje su skupile 45 ili više godina staža.
Iako je sve donedavno netko tko je radio uz mirovinu morao paziti da mu prihodi ne prijeđu određene limite, zbog kojih bi mu mirovina mogla biti smanjena, sad više ne mora. Naime, ograničenje dodatnog dohotka ukinuto je 1. siječnja ove godine za osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu temeljem uračunatih 35 godina staža. Doduše, ograničenje limita je ostalo za one koji primaju punu ili djelomičnu invalidsku mirovinu. Tako je limit prihoda za primatelje pune invalidske mirovine 17.272,50 eura godišnje, a za primatelje djelomične invalidnine taj je limit postavljen na 34.545 eura godišnje, piše Fenix Magazin.
Posebne situacije u obiteljskim mirovinama
Ranije smo pisali o tome kako se obiteljske mirovine umanjuju ako njemački umirovljenici odluče odseliti drugdje. Također, starosne mirovine supružnika se ne uračunavaju u vlastitu mirovinu, osim u iznimnim slučajevima. Također, postoje iznimke pri primanju udovičke ili obiteljske mirovine. No, nije točno da muževi nemaju pravo na nju. Obiteljsku ili udovičku mirovinu supružnik neće dobiti jedino ako je uplaćivao doprinose manje od pet godina, ako je bio u braku ili partnerstvu manje od godinu dana, odnosno ako je utvrđeno da je bio u “braku zbog uzdržavanja”.
Podjela mirovina nakon razvoda se može urediti na više načina, što nužno ne znači da je sudska odluka konačna. Sve ovisi o parametrima razlike u mirovinama, trajanju braka, prijavljenom nasilničkom ponašanju ili dogovoru između (bivših) supružnika ili partnera. U potonjem slučaju je dovoljno na sud donijeti izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika.
Nema automatizma u sustavu
Mnogi misle da se u Njemačkoj mirovina stječe automatski, odnosno da sustav sam zna kad će netko navršiti 65 godina te ga automatski poslati u mirovinu. No, to nije slučaj. Kao i drugdje, potrebno je podnijeti zahtjev za isplatom mirovine. No, posebno je važno to učiniti na vrijeme, a najkasnije tri mjeseca prije željenog datuma umirovljenja. Naime, mirovine se mogu isplaćivati unazad do tri mjeseca, a ako isplata počne nakon toga, umirovljenici će izgubiti dio novca. Srećom postoje savjetovališta u ispostavama Njemačkog mirovinskog osiguranja, ali i privatni mirovinski savjetnici koji su besplatni.
Jedan mit posebno raširen na ovim prostorima je i to da su posljednje godine staža prije mirovine najbitnije za njen iznos. Kod nas se ranije izračun mirovina temeljio na 10 najboljih godina, odnosno onih s najvišim uplaćenim doprinosima. U Njemačkoj visina mirovine ne ovisi o uplatama doprinosa tijekom zadnjih nekoliko godina rada, već se određuje iz cjelokupnog staža. No, posebno visok porast iznosa mirovine je moguć ako je osiguranik dobivao najveće plaće u godinama prije umirovljenja.
Porez na mirovinu
Mnogo se priča i o porezima na mirovinu, ali to ne znači da je ona u potpunosti oporezovana. Onima koji su otišli u mirovinu prošle godine, porez se računa na 82 posto mirovine. Onima koji će se umiroviti ove godine, porez je povećan na 83 posto mirovine. Potpuno oporezivanje mirovina se očekuje 2040. godine, a postupni rast iznosa mirovina obuhvaćenog porezom je započeo 2005. godine.
Neoporezive su mirovine niže od osnovne naknade od 10.908 eura za samce i dvostruko više za bračne parove. Doduše, doprinosi za mirovinsko osiguranje se mogu odbijati od poreza tijekom radnog vijeka, što se vraća u mirovini. Važno je znati da se iznos mirovine umanjuje ovisno o tome žive li umirovljenici u Njemačkoj ili u inozemstvu, o čemu možete čitati ovdje.
Uz to, treba dodati da naknada za rehabilitaciju ne umanjuje mirovine, kako to neki smatraju te da pripravnici imaju pravo na mirovinsko osiguranje u slučaju nezgode na radu i profesionalne bolesti od prvog dana rada. Ostali moraju uplaćivati mirovinske doprinose najmanje pet godina.
