Mirovinu iz drugog stupa u prvih šest mjeseci 2024. izabralo deset posto građana
Unatoč tome što je država od siječnja 2024. godine promijenila cijeli set zakona koji reguliraju drugi mirovinski stup, 90 posto građana i dalje bira mirovine samo iz prvog stupa. Ukupno imamo tek nešto više od 18.000 korisnika ‘dvostupnih’ mirovina. U prvih šest mjeseci, mirovinu iz drugog stupa izabralo je 2.094 novih umirovljenika. Ipak, ta je brojka povoljnija nego lani, kada ih je bilo oko 2.800 na razini cijele godine.
Ilustracija | Pexels
Mirovine iz drugog stupa prima svega 18.697 umirovljenika. Oni su u prosjeku stari oko 61 godine, imaju oko 37 godina staža, ali i visoke mirovine iz prvog stupa od prosječnih 720 eura. Uz taj iznos primaju još i mirovinu iz drugog mirovinskog stupa.
Među korisnicima dvostupne mirovine podjednako je muškaraca i žena, s tim da žene imaju oko 104 eura nižu osnovnu mirovinu, 668 eura u odnosu na 772 eura muškaraca. U oba slučaja, riječ je o građanima koji su radili za iznadprosječnu plaću pa im je izbor kombinirane isplate iz oba stupa bio povoljniji nego da su samo uzeli mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti.
Dodatak od 27 posto i 20 posto isplate kao mamac
Protivnici drugog stupa posljednjih su godina sve glasniji, a njihove argumente potkrepljuju i sami podaci o broju korisnika takvih mirovina. Naime, građani sve što su uplaćivali u drugi mirovinski stup tijekom svog radnog vijeka ostavljaju državi, ako izaberu mirovinu samo iz prvog stupa. Upravo to se i događa u većini slučajeva.
Tako je i država shvatila da nešto mora poduzeti pa je promijenila set zakona o mirovinama iz drugog stupa. Dodatak na mirovinu izjednačen je od ove godine sa 20,25 na 27 posto za korisnike oba stupa, povećana je jednokratna isplata s 15 na 20 posto sredstava, uz još neke zakonske izmjene, o kojima smo pisali ovdje. Naime, upravo je veći dodatak vraćao veliku većinu građana u prvi mirovinski stup.
Ipak, stvari se donekle kreću naprijed. Prije četiri godine, Hrvatska je imala samo oko 4.000 korisnika mirovina iz oba mirovinska stupa. Brojka je rasla na oko 8.000 2021. godine, da bi dosegla nešto više od 13.700 korisnika 2022. godine. Tu se dogodila relativna stagnacija pa je rast usporio kroz 2023. godinu na jedva preko 16.000 korisnika. Tako je lani samo 2.800 građana izabralo mirovinu iz oba stupa, o čemu smo pisali ovdje. Točnije, u siječnju ove godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatio je 16.592 osnovnih mirovina.
Male plaće i male mirovine nisu isplative za drugi stup
Pola godine kasnije, odnosno sada u srpnju, isplaćeno je 2.105 osnovnih mirovina više pa ni ta dinamika ne donosi neke drastične pomake u odnosu na lani, unatoč povoljnijem zakonskom okviru. Jedan od razloga može biti plaća ili pak najniža mirovina kod koje neke pogodnosti iz drugog stupa nisu dostupne, poput jednokratne isplate sredstava kojima je svrha privući korisnike.
Tko su ovogodišnji novi korisnici mirovina iz oba mirovinska stupa, također je vidljivo iz podataka HZMO-a. Od 22.298 novih umirovljenika, građana koji su se umirovili tijekom 2024. svega je 2.094 onih s mirovinom iz oba stupa. Dakle, oko 10 posto, što je vrlo malo jer znači da 90 posto radnika ipak i dalje radije uzima mirovinu samo iz sustava generacijske solidarnosti gdje uplaćujemo po 15 posto doprinosa, jer im je to povoljnije od zajedničkih 20 posto uplata s 5 posto u drugi stup. Prosječna mirovina ovogodišnjih korisnika dvostupne mirovine je 677 eura, a prosječna dob relativno mladih 57 godina, pri čemu za žene ispod 56 godina, a za muškarce 58 godina. Oni iza sebe u prosjeku svi imaju više od 38 godina staža.
