Mirovinu iz drugog stupa lani je izabralo samo 2.800 građana, iz prvog stupa dobivaju 679 eura u prosjeku
Samo oko šest posto novih umirovljenika izabralo je u 2023. godini mirovinu iz oba mirovinska stupa. Nešto više od ukupno 2.800 korisnika u prosjeku prima 679 eura osnovne mirovine iz prvog stupa, što je oko 200 eura više od onoga što ima prosječni hrvatski umirovljenik. Na to im se iz mirovinskog osiguravajućeg društva uplaćuje još oko 80 eura u prosjeku. Starosna mirovina iz prvog stupa novih korisnika koji uzimaju i štednju iz drugog stupa iznosi vrlo visokih 838 eura.
Samo 2.838 građana otišlo je tijekom 2023. godine u mirovinu iz drugog mirovinskog stupa. Mala je to brojka s obzirom na to da građani u drugi stup pet posto doprinosa uplaćuju već više od dva desetljeća. Brojka je mala i ako uzmemo u obzir da je u mirovinu tijekom prošle godine otišlo više od 43.000 građana, o čemu smo pisali ovdje. Dvostupaši pritom čine svega 6,6 posto novih umirovljenika, što znači da je za više od 93 posto njih lani isplativije bilo umiroviti se samo iz prvog stupa.
Osnovna starosna mirovina 838 eura
Glavni razlog leži u malim plaćama pa je građanima većinom isplativije uzeti samo mirovinu iz sustava međugeneracijske solidarnosti s 27 posto dodatka, nego obje mirovine, s dodatkom od 20,25 posto i štednjom iz drugog stupa. Drugi razlog je što dva desetljeća nisu bila dovoljna da se te uplate od mjesečnih pet posto dovoljno kapitaliziraju, no ostaje apsurd da je u Hrvatskoj jedna mirovina, uvjetno rečeno, povoljnija nego dvije.
Da su ljudi s mirovinama iz oba stupa imali veće plaće govori i podatak o njihovoj prosječnoj osnovnoj mirovini od 679 eura, što je oko 200 eura iznad prosječne mirovine svih građana umirovljenih prema općim propisima. Starosna osnovna mirovina novih umirovljenika pritom je znatno veća, 838 eura.
Tu je riječ samo o mirovini koju primaju iz prvog mirovinskog stupa, na što im mirovinsko osiguravajuće društvo još uplaćuje i iznos iz drugog stupa. U prosjeku riječ je o dodatnih oko 80 eura mjesečno. Dakle, ukupno iz prvog i drugog mirovinskog stupa prosječni umirovljenik ostvari oko 760 eura mjesečnih primanja. Međutim, riječ je o ljudima koji su velikom većinom radili za iznadprosječne plaće.
Novi umirovljenici iz oba stupa umirovili se s 56 godina
Zanimljiva je i struktura po vrstama novih osnovnih mirovina. U starosnu mirovinu iz oba stupa otišlo je prošle godine 1.523 građana, od čega njih 448 u mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Za nju je uvjet 60 godina života i 41 godina radnog staža. U prijevremenu mirovinu iz oba stupa otišla su 684 umirovljenika. Tu su i tri invalidske mirovine te čak 628 obiteljskih mirovina.
Upravo obiteljske mirovine uvelike ruše prosjek životne dobi i radnog staža mirovinama iz oba mirovinska stupa. Naime, prosječni staž je nešto ispod 37 godina, a prosječna dob umirovljenja samo 56 i pol godina.
Ukupno više od 16.500 mirovina iz drugog stupa
Osnovnih mirovina na koje se uplaćuju i mirovine iz drugog stupa trebalo bi biti sve više. Mirovinska štednja je s godinama sve isplativija, a od siječnja ove godine povećan je i dodatak na osnovne mirovine na 27 posto za sve godine radnog staža, uz još neke pogodnosti. Ipak, veće mirovine neće dobiti na tisuće korisnika osnovnih mirovina, o čemu smo pisali ovdje.
Ukupno, osnovnih mirovina trenutno je 16.592, prosjek im je 683 eura te takve čine 56 posto udjela u prosječnoj plaći. Podjednak je broj muških i ženskih korisnika, a prosječna dob umirovljenja je sa 60 godina. Zanimljivo je da tek oko polovine ovih mirovina čine klasične starosne, dok su ostale prijevremene, obiteljske i invalidske. Starosna osnovna mirovina iznosi solidnih 805 eura, dok prosjek ruše invalidske i obiteljske.