Mirovinski fondovi pokazali otpornost: Nakon lanjskog pada, prvo polugodište završili u plusu
Mirovinski fondovi su se oporavili od prošlogodišnje krize te su u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili pozitivne prinose, istaknuto je na Financial Brunchu, neformalnom sastanku u organizaciji UMFO-a. Predsjednik HANFA-e, Ante Žigman dometnuo je kako su u pripremi izmjene zakona o mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima kojima će se nastojati povećati krug ljudi kojima su mirovine iz drugog stupa povoljnije.
Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman (u sredini) istaknuo je kako su mirovinski fondovi pokazali otpornost u krizi. | Foto: Mirovina.hr
Čini se da su se mirovinski fondovi oporavili od duboke krize u kojoj su bili 2022. godine. Predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Ante Žigman poručio je u utorak kako su se mirovinski fondovi izvukli iz krize te tako pokazali svoju otpornost.
Podaci koje je HANFA, zajedno s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), predstavila na četvrtom po redu Financial Brunchu sugeriraju kako su se mirovinski fondovi oporavili u svim kategorijama.
Podsjetimo, u kategoriji A su uglavnom ljudi koji su tek ušli u svijet rada. U kategoriji B je većina radnog stanovništva, dok su u kategoriji C uglavnom oni koji uskoro idu u mirovinu. Ukupna imovina svih mirovinskih fondova u svim kategorijama iznosi 18,55 milijardi eura, a u njima štedi 2.198.978 osoba.
Fondovi su dobro prošli
Od početka godine mirovinski fondovi u kategoriji A ostvarili su prinos od 8,57 posto, fondovi u kategoriji B 5,25 posto, a fondovi u kategoriji C 1,07 posto. Za usporedbu, u prošloj godini fondovi kategorije A zabilježili su pad od 4,12 posto, fondovi B kategorije od -5,04 posto, a fondovi C kategorije od -5,25 posto. Stoga i ne čudi što se prošle jeseni povela ozbiljna rasprava o gubicima u mirovinskim fondovima, koji su zbog krize i pada kamata izgubili između pet i šest milijardi kuna (između 663,6 i 796,3 milijuna eura), o čemu smo pisali ovdje.
Predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja d.d. i predsjednik UMFO-a, Dubravko Štimac poručio je da su mirovinski fondovi u drugim zemljama lani padali znatno više nego u Hrvatskoj. U SAD-u su padali između 17 i 25 posto, u Kanadi između 14 i 17 posto, u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji oko 20 posto, u Švicarskoj 16 posto…
Prosječni godišnji prinosi u posljednjih 10 godina bili su 6,90 posto u kategoriji A, 4,88 posto u kategoriji B i 3,20 posto u kategoriji C. Od 2002. godine, kad su mirovinski fondovi krenuli s radom, ukupan je prinos na razini od 5,11 posto. Štimac je otkrio kako su naši mirovinski fondovi u svjetskom vrhu po prinosima. Ispred nas su, prema OECD-u, samo fondovi s Islanda, Nizozemske, Finske i Danske.
– Mirovinski fondovi su najvažnija tema u nebankarskom dijelu financijskog tržišta u Hrvatskoj. Mi imamo mirovinske fondove koji imaju značajna akumulirana sredstva kojima mogu puno napraviti za hrvatsku ekonomiju. Mislim da su mirovinski fondovi prošle godine pokazali otpornost i sad vidimo da ti minusi nisu bili tako veliki kao drugdje. Ova 2023. godine već je dobila oporavak. U prvih šest mjeseci je pet posto rasta prosječno i to je izlazak iz jednog pada u kojem fondovi nisu mogli ništa napraviti. Mislim da su fondovi jako dobro reagirali i prevenirali minuse koji su mogli biti i veći u 2022. godini, poručio je Žigman.
Moguće još više mirovine iz drugog stupa?
U pripremi su i izmjene zakona o mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima, kojima će, istaknuo je Žigman biti osigurane pristojnije mirovine iz drugog stupa. Te izmjene su bile već prošle jeseni u javnom savjetovanju, nakon čega nisu niti ušle u saborsku proceduru.
– Radi se o trenutnoj situaciji koja je vezana za visoku inflaciju i cjenike MOD-ova, koji su sad povećati. Zakoni bi to trebali poboljšati. Kod fondova C će se ići na veću liberalizaciju investiranja. U kojem točno obliku, ne bih spekulirao dok zakon ne izađe u javnost. Isto tako će se poduzeti i dodatne mjere da drugi stup ne ispadne nepovoljan svima, osim za mali i ekskluzivan krug ljudi. Na tome doista treba raditi. Na tome ima nekoliko elemenata. Jedan kojeg sam zastupao i ranije je vezan za indeksaciju mirovina MOD-ova te mogućnost brže isplate iz MOD-ova, rekao je Žigman dodavši da će takvi elementi omogućiti da reforma drugog stupa bude povoljnija za sve koji će u budućnosti ići u mirovine.
Govoreći o visini mirovina iz drugog stupa, predsjednik UMFO-a Dubravko Štimac je dodao kako puni efekt mirovinske štednje u drugom stupu dolazi tek kad netko odradi puni staž, odnosno nakon 40 godina uplata. Na jednostavnom primjeru je pojasnio kako je član mirovinskog fonda u 20 godina uplatio 12.800 eura, a pri isplati mirovine će na računu imati 19.900 eura. Dodao je kako je to zarada koja bi se za 40 godina uplata više nego udvostručila.
– Treba voditi računa o vremenu boravka u drugom stupu. Ne bih osuđivao projekte koji su namijenjeni na dugi rok, zaključio je Štimac.
