Mirovinska reforma potrebna i Njemačkoj, evo kako će osigurati veće mirovine
Muku s održivošću mirovina muči i Njemačka. Kako bi zajamčena visina mirovina iznosila 48 posto prosječne plaće, vladajuća koalicija predlaže mirovinsku reformu. Vlada želi stvoriti dodatni mirovinski stup, a planirana su ulaganja državnog novca na tržištu kapitala kako bi se ublažio rast doprinosa za mirovine. Pozitivno je da neće biti daljnjeg podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu, a mirovine neće padati.
Foto: Press
S padom kupovne moći i zaostajanjem mirovina za plaćama u jeku gospodarske krize susreću se i zemlje koje su znatno razvijenije od Hrvatske. Među njima je i Njemačka koja planira veliku mirovinsku reformu kako bi osigurala veće mirovine, o čemu smo već pisali ovdje. Mirovinski paket II predstavili su ovih dana savezni ministar financija Christian Lindner i ministar rada Hubertus Heil. Njime bi vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a htjela do 2039. zajamčiti visinu mirovine od 48 posto prosječne plaće i izbjeći povećavanje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Za financiranje mirovina u toj visini potreban je dodatni izvor sredstava pa Vlada želi stvoriti dodatni mirovinski stup.
Od 2035. godine rast doprinosa za mirovine
Savezna vlada će milijarde eura uložiti na tržištu kapitala, a od njihovog prihoda bi od sredine 2030-ih trebale biti uplaćivane subvencije mirovinskom osiguranju, najavili su ministri Heil i Lindner na konferenciji za novinare u Berlinu, piše DW.com. Taj novi stup je nazvan ‘generacijskim kapitalom’ i trebao bi biti treći stup iz kojeg se financiraju zakonske mirovine, uz fond koji se stvara mjesečnim doprinosima i redovite dotacije iz državnog proračuna. Trenutno iz državnog proračuna svake godine ide oko 100 milijardi eura za financiranje mirovina.
Do 2025. doprinosi za mirovine bi trebali ostati na 18,6 posto bruto plaće, pri čemu polovicu plaća zaposlenik, a polovicu poslodavac, ali bi od 2035. doprinosi trebali biti povećani na 22,5 posto bruto plaće.
– Neće biti smanjenja mirovina i neće biti daljnjeg povećanja dobi za odlazak u starosnu mirovinu, rekao je Heil.
Trenutno je zakonska dob za odlazak u mirovinu 67 godina, pri čemu se ona postupno povećava tako da je ove godine dosegla 66 godina, a punu visinu od 67 godina doseći će za šest godina. Bez dodatnih državnih subvencija mirovine bi već 2026. pale na manje od 48 posto prosječne plaće. Zato je nužno osigurati dodatni izvor financiranja, kako bi se zajamčilo visinu mirovina, smatra Heil.
Ulaganje na tržištu kapitala ublažit će rast doprinosa
Lindner je objasnio da će stvaranje fonda na tržištu kapitala od oko 200 milijardi eura ublažiti očekivano povećanje doprinosa zbog sve veće prosječne starosti stanovništva.
Jamstvo visine mirovine koje je trenutno na snazi istječe 2025. godine. FDP već odavno zahtijeva da se mirovinsko osiguranje dopuni komponentom koja će biti pokrivana kapitalom. Ali, Lindner je izbjegao koristiti sporni pojam „dioničke mirovine”. Više od stotinu godina je propuštena šansa da se tržište kapitala iskoristi za osiguravanje zakonskih mirovina, rekao je ministar financija i predsjednik FDP-a Lindner, piše Deutsche Welle.
Heil i Lindner su naglasili da se ne radi o rizičnom ulaganju ili kratkoročnim špekulacijama, već da je to dugoročno dobro uloženi novac. Također se ne radi o tomu da se doprinose građana uloži u dionice, nego se radi isključivo o ulaganju državnog novca. Odgovarajući prijedlog zakona bi sad trebao biti usklađen unutar vladajuće koalicije, a nakon toga će ga Vlada predložiti parlamentu. Cilj je prihvaćanje zakona o reformi mirovinskog sustava prije ljetne stanke Bundestaga.
