Mirovina iz drugog stupa još uvijek nije isplativa: Prvi stup i dalje bira 75 posto građana, evo zašto
Mirovinu iz drugog stupa ne bira čak 75 posto građana. Stopa od svega 25 posto kombiniranih mirovina nepovoljna je, a stručnjaci predviđaju da će tako ostati i ubuduće za čak 40 posto radnika. Kao razlog vide najniže mirovine, iznos medijalne plaće i usklađivanje koje je u prvom stupu daleko veće. Ipak, matematičari predviđaju da će za 18 godina dvostupna mirovina ipak biti povoljnija za sve građane. Da trend izbora dvostupne mirovine već sada raste, potvrdili su brojkama za Mirovina.hr iz Regosa.
Ilustracija | Pexels
Da je 2024. bila rekordna po mirovinama iz drugog stupa, jučer se u godišnjoj statistici pohvalio Regos. Tako je u mirovinu iz drugog stupa otišlo 4.762 građana, dok je njih 13.925 izabralo isplatu samo uz prvog stupa. Dakle, unatoč rekordu, samo se 25 posto građana odlučilo za kombiniranu isplatu iz prvog i drugog stupa. Odnosno, za čak 75 posto prvi stup je isplativija opcija, što je i dalje izrazito nepovoljna stopa štednje u drugom mirovinskom stupu. Na razloge je ovih dana ukazala i Ivančica Rajić iz Hrvatskog aktuarskog društva.
Najniže mirovine, usklađivanje i medijalna plaća
Ključna stvar su najniže mirovine koje se računaju kao umnožak staža sa 103 posto aktualne vrijednosti mirovine. Nažalost, njihov udio se neprestano povećava. Svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine, o čemu smo pisali ovdje. Ukupno ih je više od 300.000, a iznose svega 358 eura. U slučaju da je izračunata mirovina najniža, kombinirana mirovina iz oba stupa najčešće nije isplativa opcija, tim više jer u tom slučaju ne postoji ni mogućnost povlačenja 20 posto mirovinske štednje odmah. Kako do jednokratne isplate štednje u drugom stupu, pogledajte ovdje.
Druga stvar koja ne ide na ruku drugom stupu je usklađivanje mirovina. U posljednjim godinama inflacije usklađivanja prema rastu cijena i plaća bila su rekordna i iznosila su, ukupno kroz dva godišnja usklađivanj,a više od 10 posto. Mirovine iz drugog stupa, pri čemu isplate u prosjeku iznose tek nešto više od 100 eura uz osnovnu mirovinu iz prvog stupa, usklađuju se jednom godišnje samo prema cijenama i rasle su lani za mizernih 0,6 posto, o čemu pročitajte ovdje. Mirovinska osiguravajuća društva uskoro će građanima ponuditi neindeksirane mirovine. One se ne bi uopće usklađivale, nego bi rasle ovisno o dobiti mirovinskih društava, što je zapravo visokorizična opcija. Uzimajući u obzir sve ovo, kao i visinu medijalne plaće (1.129 eura), Rajić kaže da ne očekuje da će dvostupna mirovina biti veća od mirovine samo iz 1. stupa za barem 40 posto budućih umirovljenika.
Neisplativost za čak 40 posto građana
– Iako stanje nije toliko loše, uvijek postoji prostor za poboljšanje. Usklađivanjem AVM-a, novi korisnici mirovina iz 1. stupa već u startu dobivaju veće mirovine. Korisnici kombinirane mirovine, za staž ostvaren nakon 2002. godine, iz 1. stupa primaju 3/4 tako izračunate mirovine. Kako vrijeme prolazi, taj se period produljuje, što znači da mirovina koju isplaćuju MOD-ovi treba nadomjestiti i čak premašiti preostalih 1/4 mirovine. A budući da se mirovina iz 2. stupa određuje prema aktuarskim principima, ne uzimajući u obzir prijašnji rast plaća i inflacije, ključni faktor koji utječe na njezinu visinu su prinosi mirovinskih fondova, zaključuje Ivančica Rajić iz Hrvatskog aktuarskog društva na LinkedInu.
Poznati matematičar Toni Milun dodaje da je optimist i vjeruje da će za nekih 17 do 18 godina, taman 40 nakon uvođenja 2. stupa, vrijednost iz 2. stupa biti za sve zaposlenike veća nego da ostanu samo u 1. stupu. Ipak složeni kamatni račun radi bolje na dulji rok, što matematičari znaju, dodao je. Inače, Milun je nedavno izračunao da će štednja u B kategoriji fonda donijeti manje mirovine nego štednja u A kategoriji fonda, o čemu smo pisali ovdje.
Da je trend odabira mirovine iz oba stupa zapravo u porastu, pokazuju podaci koje je Regos dao za Mirovina.hr. Tako je u 2024. godini 9.286 osiguranika (65 %) odabralo mirovinu samo iz I. stupa, a 5.045 osiguranika (35 %) mirovinu iz I. i II. stupa. Kako vidimo, stopa je za čak 10 posto veća u odnosu na godišnju realizaciju zatvorenih računa obaveznih mirovinskih fondova. Naime, kod veće stope je riječ o ljudima koji su se lani izjasnili o izboru mirovine, dok je kod manje riječ o već realiziranim mirovinama. Dvostupne mirovine rezultat su visokih plaća, ali i natprosječnih godina radnog staža, a koliko iznose pogledajte ovdje.
