Ministar Piletić: ‘U mandatu ove Vlade prosječna mirovina je narasla za 177 eura’
Raspravljajući s oporbenim zastupnicima, ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić ustvrdio je da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći 47 posto. Ponovio je kako će šesti paket mjera biti usmjeren i na umirovljenike, a otkrio je i zašto se dugo čeka na rješavanje zahtjeva za mirovinu.
Umirovljenici su proteklih dana u središtu političkih zbivanja. Razne stranke, od SDP-a, Možemo, Fokusa, HSU-a i platforme Umirovljenici zajedno ponudile su svoje prijedloge kako povećati mirovine i oblikovati mirovinski sustav. Postoji i mogućnost da HDZ prihvati dugogodišnju inicijativu za uspostavom 13. mirovine. Motiv je jasan, s obzirom na to da se sljedeće godine održavaju čak tri ciklusa izbora – europski, parlamentarni i predsjednički.
O tome kako povećati mirovine, naročito u odnosu na plaće u HRT-ovoj radijskoj emisiji ‘U mreži prvog’ govorio je resorni ministar Marin Piletić, ali i nekolicina oporbenih saborskih zastupnika. No, prije toga, Piletić je objasnio zbog čega se na Mirovinskom dugo čeka na rješenje o mirovini.
– S obzirom na veliki pristigli broj zahtjeva, što je povećanje opsega rada, ako govorimo samo o zahtjevima i rješenjima koja trebaju izdati, od 200 posto za sve službenike Zavoda. Za ovakve slučajeve nema opravdanja i meni je zaista žao. Treba vrlo jasno reći, riječ je o pojedinačnim slučajevima. To nije praksa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji ima rok od 60 dana da donese rješenja za zahtjeve za odlazak u mirovinu. Upravo zbog ovakve gužve i po pitanju novog prava i izračuna obiteljskih mirovina, mi imamo situaciju da se negdje dogodi ovakav slučaj, rekao je i dodao da su službe iz drugih gradova angažirane da riješe velik broj zahtjeva u Zagrebu.
Potom je istaknuo kako je netočno da je udio mirovine u plaći 37 posto te naglasio kako je ‘sveukupna hrvatska prosječna mirovina 47 posto prosječne plaće’. Uz to, naglasio je, kreće i šesti paket mjera koji će obuhvatiti umirovljenike.
– Mi smo do sada kroz ove izravne mjere jednokratnih novčanih primanja obuhvatili više od 700 tisuća naših umirovljenika. 309 milijuna eura je isplaćeno umirovljenicima s nižim primanjima kako bismo im prevladati ove inflatorne pritiske. Sasvim je sigurno da će oni biti obuhvaćeni jednom značajnom mjerom koju ćemo predstaviti našim socijalnim partnerima, a onda ćemo na Vladi izglasati kompletan paket mjera za sve ostale građane. Vlada će i dalje intervenirati po pitanju energenata da regulira cijenu i da naši računi ne budu onoliki koliko su njihovi stvarni tržišni iznosi, rekao je Piletić.
Loše ophođenje prema umirovljenicima
Saborski zastupnik Socijaldemokrata Davorko Vidović drži da je takvo ophođenje prema umirovljenicima ‘loš način na koji se objektivno težak socijalni položaj našega stanovništva ne može rješavati’ te dodao da je riječ o autokratskom, povremenom, helikopterskom i nesigurnom davanju.
– Hrvatska mora sama sa sobom dogovoriti želi li da taj dio stanovništva živi na dostojanstven način ili ne. To je stvar političke volje. Sve mitove o tome da Hrvatska nema dovoljno novca, da naši umirovljenici predstavljaju trošak, ta ponižavajuća, uvredljiva konotacija koja se stalno pripisuje uz umirovljenike i kada se pojavljuju strahobolni oglasi kao što je SDP-ov, rekao je Vidović usput ‘pecnuvši’ svoju bivšu stranku zbog oglasa o kojima smo pisali ovdje.
Istaknuo je da se gazi dostojanstvo starijih osoba te dodao da je potrebno govoriti kako su izdvajanja za mirovine u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka. S njim se složio njegov donedavni stranački kolega i bivši ministar Branko Grčić koji je napomenuo da je položaj umirovljenika ‘brutalno loš’ pa ne trebaju čuditi ni ‘brutalne poruke’.
– Položaj umirovljenika je brutalno loš, ne treba čuditi da brutalne poruke u medijima i javnosti moraju na određeni način probuditi tu temu kod Vlade i odgovornih nositelja vlasti. Situacija je toliko loša da se mora nešto napraviti. Upravo zato mi smo u fokus stavili tu politiku i ponudili jedan model koji neće na razini dodataka koji su jednokratni i mali, spasiti naše umirovljenike, poručio je Grčić.
Izdašne intervencije
No, odmah je dobio odgovor ministra Piletića koji mu je poručio kako je za vrijeme SDP-ove vlade mirovina porasla 10 eura, dok je za vrijeme HDZ-a narasla za 177 eura.
– Sada možemo otvoriti raspravu o trinaestoj mirovini. Gospodin Vidović je spomenuo da su ovi dodaci helikopterski, treba se podsjetiti zašto. Hrvatska se našla u situaciji energetskih kriza i COVID-a. Bila je potreba da Vlada izravno osigura dodatak. Upravo zbog svega ovoga o čemu pričamo gdje je Vlada pokazala jasnu strategiju gdje je povećala prosječnu hrvatsku mirovinu za više od 50 posto. U mandatu ove Vlade prosječna mirovina je narasla za 177 eura, odgovorio je Piletić i Vidoviću.
Ovaj mu je odmah odgovorio rekavši da je cijela Europa intervenirala još izdašnije. Dodao je da je mirovine potrebno shvatiti ozbiljno, a ne kao darove. Smatra da mirovine moraju biti povezane s radom i uplatom doprinosa, a ne s povlasticama. Istaknuo je da mirovinski sustav i dalje počiva na načelima uzajamnosti i solidarnosti.
Umirovljenici moraju imati najvažniju ulogu
Grčić je, pak, pojašnjavajući SDP-ov prijedlog o povećanju mirovina, istaknuo kako uz promjenu formule usklađivanja treba uvesti i trajni dodatak, kojim bi mirovine porasle na 750 eura. Dodao je i da je umirovljenička inflacija daleko veća od one koja se prikazuje u statistikama. Cilj mu je podići mirovine za 50 posto u četiri godine.
– Na taj način bi realizirali naš cilj da mirovine u četiri godine rastu nominalno 50 posto. Realna kupovna moć bi porasla 40 posto. Ako je danas starosna mirovina 500 eura, ona bi porasla na 750. Mirovine od 400 eura bi porasle na između 600 i 650 eura. Više mirovine bi porasle na razinu između 850 i 900 eura. Mi smo tu predvidjeli i ono što svi umirovljenici traže, a to je razlikovanje malih i viših mirovina. Uveli bi nelinearno povećanje da manje mirovine rastu nešto više, a veće nešto manje, kako bi se smanjio jaz između malih i velikih mirovina, obrazložio je.
Zvonimir Troskot iz Mosta poručio je da umirovljenici moraju imati najvažniju ulogu u društvu, pogotovo gledajući doprinose koje su dali tijekom svog života kroz rad i znanje, ali i kroz podizanje vlastitih obitelji.
– Treba gledati njihovo dostojanstvo i njihova prava u smislu daljnjeg rada. Sve one osobe koje bi i dalje htjele raditi, a ima ih. To je jedan koncept koji je poznat, preuzeli smo ga iz Japana. Ljudi poštuju svoje starije koji nisu pasivni subjekti koje će politika, odnosno Vlada, podmićivati s određenim bombonima tijekom predizborne kampanje. U tom konceptu, to su aktivni subjekti koji sudjeluju u kreaciji politika, zaključio je Troskot.
