Minimalna mirovina umjesto najniže? Možda zvuči kao sinonim, ali razlike su zapravo velike
Više od 300.000 osoba trenutno prima najniže mirovine koje su niže od linije siromaštva. Stoga SUH predlaže uvođenje minimalne mirovine koja bi za 15 godina staža iznosila 40 posto minimalne plaće, a za svaku sljedeću godinu staža bi se na to dodavala jedna aktualna vrijednost mirovine, odnosno dvije za više od 40 godina staža. Ova inicijativa ide na ruku onima koji su odradili 30 ili više godina staža, a trenutno primaju male svote mirovina.
Euro, | Foto: mirovina.hr
Dok traju rasprave o tome kolika je zaista prosječna mirovina u Hrvatskoj, nije zgorega spomenuti kako je čak 32,4 posto starijih osoba u riziku od siromaštva. Naročito se to odnosi na 306.259 onih koji trenutno primaju najnižu mirovinu.
Na protekloj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, umirovljenički su predstavnici resornom ministarstvu i HZMO-u, uz već poznate zahtjeve za izmjenom formule usklađivanja mirovina, uvođenjem 13. mirovine, davanjem staža za djecu svim umirovljenicama te ukidanjem penalizacije i oporezivanja mirovine, dodali još jedan zahtjev. Riječ je o uvođenju minimalne mirovine.
Iako se čini da je to isto što i najniža mirovina, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, kaže kako su razlike velike. Pritom nisu vezane samo za definiciju, odnosno zakonsko uređenje, već i za svotu koju umirovljenici mogu dobiti.
– Najniža mirovina postoji, u nekim zemljama se na sličan način računa, ali većina zemalja ima pravu minimalnu mirovinu. To znači točan iznos ispod kojeg ne ideš, ako imaš takozvanu ‘punu mirovinu’. Kod nas takva ‘puna mirovina’ u Zakonu nije nigdje spomenuta i ne zna se što je to. Ali, minimalna mirovina bi bila uvjet da se određuje uz minimalnu plaću, objasnila je Petrović.
Miješana kombinacija
Dodala je kako sindikati vrlo dobro posljednjih godina pregovaraju s Vladom iznos minimalne plaće. On se zakonski mijenja svake godine, a u ovom trenutku iznosi 700 eura bruto. Ta brojka je važna jer služi kao osnova za određivanje minimalne mirovine.
– Mi tražimo to u jednoj miješanoj kombinaciji, a to je 40 posto od minimalne bruto plaće za 15 godina staža s čime se pokrivaju uvjeti za mirovinu, a onda se na svaku godinu računa jedna aktualna vrijednost mirovine (AVM), a nakon 40 godina staža idu dva AVM, objašnjava Petrović.
To bi u praksi trebalo izgledati ovako. Četrdeset posto minimalne bruto plaće iznosi 280 eura. Toliko bi primila osoba koja ima 15 godina staža. Sa svakom sljedećom godinom na tu se svotu dodaje AVM koji trenutno iznosi 11,77 eura, pa bi netko s, primjerice 20 godina staža dobio 280 eura plus pet puta po 11,77 eura, što ukupno daje 338,85 eura mirovine.
Izračun minimalne mirovine po prijedlogu SUH-a, ovisno o godinama staža. | Foto: SUH
Sa svakom sljedećom godinom staža dolazi do povećanja, koje bi primjerice, za 40 godina staža po ovoj formuli donijelo 574,25 eura. Iz SUH-a pojašnjavaju kako trenutno osoba s 40 godina staža prima najnižu mirovinu od 485,20 eura, što je umnožak njenih godina staža i vrijednosti najniže mirovine (VNM) koja je trenutno 12,13 eura.
Osoba koja, recimo, odradi 41 godinu staža mogla bi računati na 597,79 eura, s time da će joj se za svaku godinu staža nakon 40., obračunavati dva umjesto jednog AVM-a. Tako bi, primjerice, netko s 44 godine staža dobio 668,41 euro. U praksi, ta osoba trenutno prima najnižu mirovinu u iznosu od 533,72 eura.
Mirovine niže od najniže
Naravno, iznos minimalne mirovine bi se mijenjao sukladno osnovici, odnosno zakonski određenom iznosu minimalne bruto plaće, ali i usklađivanjima kojima se mijenja AVM. Petrović ističe kako bi minimalna mirovina trebala biti zaštita da umirovljenici zaista ne primaju manje od tog iznosa. Podsjeća da najniža mirovina to često nije, iako joj je prosječni iznos 346,76 eura, jer se u nju računaju i koeficijenti, penalizacija za prijevremeno umirovljenje, pa mnogi umirovljenici dobivaju i znatno manje od tog iznosa.
– Do 1999. godine postojao je institut minimalne mirovine koji se vezao uz visinu neto plaće, ali samo za one koji su ostvarili 40 godina radnog staža (muškarci), odnosno 35 godina (žene). Od 1. siječnja 1999. uveden je institut najniže mirovine, a koja se od početka ove godine određuje za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103 posto aktualne vrijednosti mirovine, objašnjava Petrović i dodaje kako pojam najniže mirovine treba prestati postojati, jer ona čak dvaput podignuta mimo usklađivanja, a nije dala rezultata.
U slučaju da vladajući prihvate ovu inicijativu, više od 300.000 ljudi bi dobilo ponovni obračun mirovine.
– Može se tražiti preračun, kao što tražimo da se svim dugogodišnjim osiguranicima prizna to pravo iako su umirovljeni prije 10 godina kad to pravo nije postojalo. U Crnoj Gori kažu da minimalna mirovina treba biti 450 eura, ali to govore za punu mirovinu, jer imaju taj institut, kao i Slovenija. Oni imaju tri vrste usklađivanja, ali je minimalna mirovina glavni uvjet za one koji imaju puni staž, zaključila je predsjednica SUH-a s još jednim terminom koji često stvara zabune u mirovinskom sustavu.
