Mijenja se braniteljski zakon: Velike promjene stižu za umirovljene branitelje, fokus je na dvije stvari
Do 10. lipnja u javnom je savjetovanju nacrt izmjena i dopuna s konačnim prijedlogom Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Njima se mijenjaju propisi o obiteljskim mirovinama te se proširuje mogućnost rada uz mirovinu. Sve odredbe se zapravo izjednačavaju s nedavnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Ministarstvo hrvatskih branitelja pustilo je u javno savjetovanje konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR). Predviđeno je usvajanje izmjena i dopuna po hitnom postupku, što će ubrzati proces i omogućiti brže ostvarivanja prava velikom broju ljudi.
Među njima je i 71.276 osoba kojima je mirovina priznata po tom Zakonu, a njima treba pribrojiti i 56.941 branitelja koji je pravo na mirovinu ostvario po ZOHBDR-u, ali im je ona priznata po Zakonu o mirovinskom osiguranju, odnosno po redovitom propisu.
– Od zadnje izmjene ovoga Zakona donesene su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima je omogućen rad uz obiteljsku mirovinu, te izmjene prema kojima se korisnicima najniže starosne i invalidske mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena omogućava korištenje punog iznosa najniže mirovine.
Osim toga, a s obzirom na izmjene Zakon o mirovinskom osiguranju, kojima je omogućen rad uz obiteljsku mirovinu, te izmjene prema kojima se korisnicima najniže starosne i invalidske mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena omogućava korištenje najniže mirovine, isto je potrebno omogućiti i korisnicima najniže mirovine prema ovome Zakonu, stoji u obrazloženju izmjena i dopuna ovog Zakona, u kojem je naglašeno kako su nove odredbe usklađene sa ZOMO-om.
Izjednačene obiteljske mirovine
Tako će se braniteljima zaposlenima do pola radnog vremena mirovina određivati po faktoru 0,8, dok će ostalima zaposlenima na dulje radno vrijeme ili u djelatnostima za koje postoji obveza prijave na mirovinsko osiguranje, mirovinski faktor iznositi kao i dosad – 0,6667.
Najveće su promjene vezane uz obiteljske mirovine, koje su u redovitim propisima izmijenjene prošle godine. Tako će osobni bodovi za određivanje obiteljske mirovine bračnih ili izvanbračnih partnera, djece te članova uže i šire obitelji preminulih hrvatski branitelja biti izjednačeni sa svima ostalima: 0,77 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga odnosno samo dijete, 0,88 za dva člana obitelji, 1,0 za tri člana obitelji, odnosno 1,1 za četiri više članova obitelji. Kolike će to promjene u visini obiteljskih mirovina izazvati, najbolje govori tekst u kojem smo usporedili rast tih mirovina s povećanjem od 10 posto i redovitim usklađivanjem, a kojeg možete pročitati ovdje.
Fleksibilniji rad uz mirovinu
Kao i kod drugih propisa, primatelji obiteljske mirovine koji su nastavili raditi do polovice radnog vremena ili su se na četiri sata zaposlili tijekom korištenja prava, mirovina se ne smanjuje i ne obustavlja. Korisnicima najniže starosne, prijevremene, obiteljske te mirovine za dugogodišnjeg osiguranika određuje se pravo na najnižu mirovinu i u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena.
Korisnici najniže invalidske mirovine po ZOHBDR-u ili ZOMO-u kojima je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti prouzročen sudjelovanjem u ratu, imaju pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja do pola radnog vremena. Za vrijeme zaposlenja na puno radno vrijeme ili u djelatnostima koje podliježu obveznom mirovinskom osiguranju, mirovina će im biti određena po faktoru 0,6667.
Onima kojima je, pak, utvrđena potpuna nesposobnost za rad, bit će omogućeno pravo na najnižu mirovinu i za zaposlenje kraće od 3,5 sata dnevno. Među braniteljima i članovima njihovih obitelji ima i onih kojima je priznata najniža mirovina umjesto invalidske zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Njima tijekom rada duljeg od četiri sata dnevno, mirovina im se oduzima, ali se vraća i ponovno obračunava nakon prestanka obavljanja posla.
– Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će po službenoj dužnosti zatečenim korisnicima mirovine kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja vremena bila obustavljena, uspostaviti isplatu najniže mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije, stoji u prijedlogu izmjena i dopuna ZOHBDR-a.
Stigle i prve reakcije
Tim se prijedlogom mijenja i uvodi mnogo drugih stvari. Prije svega, proračunsku osnovicu će Vlada određivati svake godine, a isplate raznih davanja će se vršiti u svoti od 28, a ne 30 posto proračunske osnovice kao dosad. Uz to, planira se i osnivanje Javne ustanove za pružanje dugotrajnog smještaja.
Javno savjetovanje je tek započelo i trajat će do 10. lipnja ove godine, a svoje komentare i prijedloge možete ostaviti ovdje. No, politička platforma Umirovljenici zajedno pozdravila je ove izmjene i dopune, naglašavajući stav “kako ni jedno pravo ili pogodnost za branitelje nije puno ili previše obzirom da se radi o populaciji koja je podnijela najveću žrtvu tijekom Domovinskog rata.”
