Matematičar i saborski zastupnik izračunao: Ako ste radili za prosječnu plaću, evo koliku ćete mirovinu imati
Iako je država povećala najniže mirovine za tri posto s početkom 2023. godine, sve više ljudi prima takve mirovine. Zastupnik Možemo! Damir Bakić upozorava kako ljudi koji su radili 30 godina za prosječnu plaću ne mogu računati na išta više od najniže mirovine, koja je u listopadu iznosila 2.139,75 kuna (283,99 eura). Iako je standard da oni koji su odradili 40 godina primaju 60 posto svoje plaće, u Hrvatskoj dobivaju svega 50 posto svoje ranije plaće prema izračunu Damira Bakića.
Damir Bakić objasnio kolike će mirovine biti onima koji su cijeli život radili za prosječnu plaću. | Foto: Mirovina.hr
Ne treba ponavljati da su mirovine u Hrvatskoj niske te da ne prate rast životnih troškova. Unatoč tome što se dvaput godišnje usklađuju tzv. švicarskom formulom koja u obzir uzima kretanje stope rasta plaća i inflacije u omjeru 70:30 u korist veće stope rasta, što smo detaljno obradili ovdje, to i dalje nije dovoljno za poboljšanje umirovljeničkog standarda. Pogotovo ako govorimo o najnižim mirovinama.
Za ilustraciju će nam dobro poslužiti nekoliko statističkih podataka. Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina u listopadu 2022. godine bez međunarodnih ugovora iznosila je 3.234,95 kuna (429,35 eura), dok je ona dobivena uz međunarodne ugovore prosječno iznosila 2.868,75 kuna (380,75 eura). Istovremeno, prosječna neto plaća u listopadu je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 7.745 kuna (1.027,94 eura). Dakle, razlika je vidljiva. No, ako uzmemo u obzir da su 279.234 osobe primile najnižu mirovinu s međunarodnim ugovorima u prosječnom iznosu od 1.951,60 kuna (259,02 eura), od čega je 238.843 najnižih mirovina bez međunarodnih ugovora prosječno iznosilo 2.139,75 kuna (283,99 eura), jasno je kako je to jedva dovoljno za preživljavanje.
Ako ćemo u postocima, prosječna mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 41,76 posto prosječne plaće, dok s međunarodnim ugovorima taj postotak pada na 37,04 posto. Najniža mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 27,63 posto, a bez njih pada na svega četvrtinu prosječne plaće (25,2 posto).
Najniže mirovine su preniske
Iako se Vlada hvali kako je u svome mandatu povećala mirovine, pa tako i najniže, saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić upozorio je da je najniža mirovina definirana kao zaštitni instrument. Doduše, ne postoji fiksni iznos najniže mirovine, kao u drugim zemljama, no to se smatra pragom ispod kojeg se ne ide. Samo što je taj prag prenizak, a ne vrednuje niti radni staž, niti zaradu.
– Ako imate, primjerice 30 godina staža i u svakoj godini ste zaradili točno prosječnu plaću u RH, imate 30 vrijednosnih, odnosno osobnih bodova. I vama pripada obračunata mirovina u iznosu 30 aktualnih vrijednosti mirovina, što je točno najniža mirovina. Dakle, ako ste kroz cijelu karijeru primali plaću na razini ili tik ispod državnog prosjeka, vi ste u mirovinskom sustavu socijalni slučaj jer vaša mirovina je jednaka onome što se garantira svima – i onima koji su imali plaću bitno manju od prosječne, ikakvu plaću; samo je potrebno da imaju 15 godina staža, pojasnio je Bakić.
Država je izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, odlučila od 1. siječnja povećati najniže mirovine za tri posto. Prvotni je plan bio da se povećaju za 1,5 posto, a zatim nakon dvije godine za još 1,5 posto, ali kriza je ubrzala proces. Bakić ističe da to znači kako će najnižu mirovinu ubuduće dobivati oni koji su zarađivali tri posto više od prosječne plaće.
– Sve takve radnike, mirovinski sustav tretira kao socijalne slučajeve i zaštićuje ih najnižom, dakle zaštitnom mirovinom. To najbolje ocrtava fijasko našeg mirovinskog sustava. Jer nigdje, ni u kojem funkcionalnom sustavu radniku s prosječnom plaćom ne bi smjela pripadati mirovina tako mala da ju je nužno korigirati do razine neke minimalne mirovinske naknade – a najniža mirovina po svojoj prirodi to jest, upozorio je zastupnik Možemo!.
Slične je teze još ranije u podcastu Mirovina.hr iznio i glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Igor Knežević. On je istaknuo kako 40 posto novih umirovljenika prima najnižu mirovinu, jer njihove godine staža i uplaćeni doprinosi nisu dovoljni za pokrivanje tog minimuma.
– Još alarmantnije je što će taj postotak rasti i doći do 50 posto. Svaki drugi današnji zaposlenik u budućnosti će primati najnižu mirovinu. Ona se računa tako da se godine staža pomnože s aktualnom vrijednošću mirovine koja iznosi 77,65 kuna (10,31 euro). Ako je netko radio 30 godina, pomnožite to sa 77,65 kuna i dobit će oko 2.300 kuna (305,26 eura), objasnio je Knežević.
40 godina rada za mirovinu od pola plaće
Neće puno bolje proći niti oni koji su za prosječnu plaću radili 40 godina. Bakić je i profesor matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, pa mu nije bilo teško izračunati da će osobe s 40 godina staža za prosječnu plaću dobiti svega 3.945 kuna (523,59 eura) mirovine, čak i uz zaštitni dodatak od 27 posto koji se isplaćuje od 2019. godine. To je svega 50,93 posto prosječne neto plaće.
– Teorija kaže da bi osiguranik s 40 godina staža trebao dobivati mirovinu barem u visini 60 posto svoje plaće. To je minimalni kriterij adekvatnosti mirovina kojeg svaki mirovinski sustav treba zadovoljiti. Kad bismo to željeli postići, mirovina za našeg prosječnog osiguranika s 40-godišnjim stažem trebala bi iznositi 4.650 kuna (617,16 eura). To je 15 posto više nego što taj umirovljenik dobiva danas. Jednako se to primjenjuje na sve umirovljenike, neovisno o otvorenom stažu. Ovo nam govori da bi, samo da se sustav dovede na neku donju granicu adekvatnosti, mirovine određene i obračunate prema ZOMO-u trebalo podići za 15 posto, zaključio je Bakić.
Dakle, država povećanjem najnižih mirovina za tri posto nije smanjila mirovinski jaz i podigla te mirovine s dna, već je samo proširila broj ljudi koji će odlaskom u mirovinu postati, ponovit ćemo Bakićeve riječi, socijalni slučajevi. Da ne govorimo o tome kako bi predloženo povećanje mirovina značilo i povećanje izdvajanja za mirovine iz državnog proračuna, u koji HZMO ionako grabi kad sve prikupljene doprinose isplati za mirovine.
