Lalovac objasnio kako inflacija utječe na umirovljenike: ‘Država ima novac kojim može i mora podići mirovine’

Jasmina Grgurić Zanze
27. lipnja 2024.
Mirovine
A- A+

Impresivno izlaganje u Saboru, koje je u potpunosti posvetio umirovljenicima, jučer je imao zastupnik Boris Lalovac. Nekadašnji ministar financija objasnio je da je inflacija najviše pogodila umirovljenike, jer njima nije iznosila osam posto, nego 20 do 30 posto, s obzirom na to da veći dio mirovine troše na hranu. Detaljno je objasnio zašto usklađivanje treba raditi prema stopostotnom udjelu povoljnijeg indeksa, jer će u protivnom siromaštvo starijih biti sve veće. Država za to ima novca, jer je ostvarila pet milijardi eura dobiti, dok na mirovine troši samo devet posto BDP-a.

Boris Lalovac o inflaciji i umirovljenicima | Snimak zaslona/Hrvatski sabor

Boris Lalovac o inflaciji i umirovljenicima | Snimak zaslona/Hrvatski sabor

Boris Lalovac u ime Kluba zastupnika SDP-a osvrnuo se jučer u Saboru na izvršenje proračuna za 2023. godinu te utjecaj inflacije na državne financije. Inflacija, rekao je, jako pogoduje državi, no ako se ne obuzda, kasnije postaje ozbiljan problem državi. Pritom dolazi do raslojavanja društva, jer inflacija ne pogađa sve ljude jednako, a najviše umirovljenike.

Umjesto 37 eura, dobili bi 54 eura više usklađivanjem

– Inflacija najnegativnije djeluje na one koji imaju najniži dohodak, a to su umirovljenici. Zbog toga je SDP više puta tražio da se indeksacija, odnosno usklađivanje promijeni po novoj formuli, tako da ide sto posto u korist povoljnijeg indeksa, cijena ili plaća. Mirovine će, ako ne promijenite tu formulu, kontinuirano zaostajati za rastom plaća, rekao je Lalovac.

Novčanice euri
Stiže novo povećanje mirovina: Šemper izračunao koliko će usklađivanje donijeti umirovljenicima

Mirovine se, podsjetimo, usklađuju dvaput godišnje prema formuli 70:30. Vlada je još lani predložila promjenu formule u omjeru 85:15, ali to će zaživjeti tek nagodinu. Lalovac naglašava da promjena formule u stopostotnom iznosu, što traži i Sindikat umirovljenika Hrvatske, ne predstavlja značajan trošak za državu. Naime, država je u godinu dana povećala prihode za skoro pet milijardi eura.

Podsjetio je na vijest koju je prvi donio portal Mirovina.hr, da se prema dosad poznatim parametrima, očekuje rast mirovina od 1. srpnja za 7,26 posto, o čemu smo pisali ovdje. Na prosječnu radničku mirovinu od 534 eura, riječ je o povećanju za 37 eura. Da se primijenila nova formula u omjeru 85:15, umirovljenici bi, kaže Lalovac, dobili 47 eura. To bi bilo 54 eura mjesečno da se gleda samo u stopostotnom omjeru povoljniji faktor.

Država im kroz pomoći nije dala ni cijelu ekstra dobit

Krešimir Sever: Većina umirovljenika na hranu troši 60 posto mirovine

– Riječ je o 17 eura razlike između usklađivanja po današnjoj formuli i onoj koju tražimo mi. Možemo li taj novac naći u proračunu? Kada gledamo proračun, onda ne može nitko reći da toga novca nema za naše najugroženije građane u inflaciji. Inflacija mjeri 900 proizvoda u devet hrvatskih gradova i bila je osam posto. Kada pitate svakoga od nas, svatko ima svoju stopu inflacije, jer nitko od nas ne kupuje 900 proizvoda, nego ima vlastitu košaricu. Imamo i podatke po dobnim skupinama, a pogotovo za umirovljenike. Umirovljenici, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku, najviše troše na hranu i režije. Vlada je fiksirala cijene režija, što je odlično, ali pojedine namirnice su skakale 20 do 30 posto. Kada umirovljenik troši 534 eura na hranu, kolika je njemu inflacija, ljudi moji? Nije osam posto, nego 20 do 30 posto, upozorava Lalovac.

Država je, dodaje, jednokratno umirovljenicima isplatila 230 milijuna eura, a samo ekstra dobit od poduzeća iznosila je 250 milijuna eura. Ima i mora biti, kaže, prostora za umirovljenike.

– Veliki broj naših umirovljenika zbog inflacije dolazi na rub siromaštva. Koliko god bile pozitivne određene mjere Vlade, koja doista je djelovala kroz razne mjere, starije stanovništvo sve više će ulaziti u siromaštvo. Za mirovine izdvajamo ukupno sedam milijardi eura, što je devet posto ukupnog BDP-a. Grci izdvajaju 17 posto BDP-a, a druge zemlje po 14 i 15 posto za mirovine. Naši umirovljenici su siromašniji od onih u drugim zemljama. Povećavale su se obiteljske mirovine, isplaćene su jednokratne naknade, ali toliko je inflacija nagrizla zbog cijena hrane da su i te pozitivne mjere Vlade manjim dijelom došle do najugroženijih.

Ostavite nam svoje mišljenje o nadolazećem usklađivanju mirovina ispod teksta.

Umirovljenici, što mislite o prognozi usklađivanja mirovina za 7 posto?

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap