Konačni prijedlog mirovinskog zakona u Saboru: Rad nakon 65. bit će nagrađen sa 27 posto
Ministar Marin Piletić je u Hrvatskom saboru predstavio konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju. Njime se, uz dualni model isplate obiteljskih mirovina te povećanje najniže mirovine od tri posto, omogućuje i bonifikacija za ostanak u svijetu rada nakon 65. godine, povećanjem mirovine od ukupno 27 posto.
Screenshot: YouTube
U nastavku 12. sjednice Hrvatskog sabora, koji je na rasporedu bio tijekom današnjeg dana, zastupnici su raspravljali o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Tim izmjenama omogućit će se pravo odabira modela isplate obiteljske mirovine. Prvi model predviđa primanje 77 posto mirovine preminulog partnera, a drugi model omogućuje zadržavanje vlastite mirovine uz dodatak još 27 posto obiteljske mirovine.
Umirovljenici će zadržati i pravo rada do polovice radnog vremena, a ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić najavio je i širenje mogućnosti rada uz puno radno vrijeme. Uz to, predviđeno je i povećanje mirovinskog faktora za izračun mirovine onima koji ostaju raditi nakon 65. godine.
Ministar je obrazložio konačni prijedlog izmjena i dopuna ZOMO-a. Glavni cilj je daljnje povećanje održivosti mirovina, uz održivost mirovinskog sustava. Vlada nastoji djelovati na poboljšanju rješenja za adekvatnost mirovina i održivost sustava, što je među ključnim prioritetima Vlade i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, poručio je. Dodao je kako je lani isplaćen covid-dodatak, a ove godine i energetski dodatak kako bi se zaštitili umirovljneici s niskim primanjima. U listopadu bi trebao biti isplaćen još jedan energetski dodatak kojim bi bilo obuhvaćeno 689.000 ljudi.
– Podsjetio bih da su u mandatu ove vlade od 2016. do danas povećane za 29 posto, dok su najniže mirovine povećane za 36 posto. Nije to rezultat samo usklađivanja mirovina, već i mirovinske reforme od 1. siječnja 2019., kojom je omogućeno dva posto za svako rođeno ili posvojeno dijete te rad uz mirovinu, poručio je Piletić.
Dvije izmjene obiteljskih mirovina
Izmjene ZOMO-a sadrže i dvije izmjene obiteljskih mirovina. Korištenje osobne mirovine uz obiteljsku mirovinu te povećanje faktora za izračun obiteljskih mirovina. Piletić je rekao kako dosad nije bilo omogućemo paralelno isplaćivanje dvije mirovine.
– Udovica i udovac mogu iskoristiti ovo pravo kad navrše 65 godina i mogu koristiti obiteljsku mirovinu kao jedini korisnik. U iznimnom slučaju mogu koristiti mirovinu uz još članova obitelji, pritom mislimo na članove obitelji s invaliditetom te ako im iznos mirovine iznosi manje od 80 AVM, što iznosi 6.212 kuna, što će se usklađivati kroz usklađivanja rasta mirovina.
Iznos mirovina je predviđen za iste korisnike, od 27 posto obiteljske mirovine. Minimalan iznos je 3 AVM, ali ne smije iznositi više od 50 posto mirovine pokojnika, s time da ne može biti veće od 80 AVM-a. Omogućen je rad uz pola mirovine i dijela obiteljske mirovine.
Zahtjev se može podnijeti, s time da prava vrijede unazad 6 mjeseci, najranije od dana ispunjenja kriterija. Svi koji podnesu zahtjev u 2023. imat će pravo na obiteljsku mirovinu od 1. siječnja 2023. godine, poručio je Piletić.
Naglasio je da korisnici obiteljske mirovine, njih oko 212.000, primaju mirovinu nižu od prosječne. Stoga je predloženo povećanje mirovinskog faktora za 10 posto, odnosno s 0,7 na 0,77 za jednog člana obitelji, odnosno za četiri i više članova obitelji s 1 na 1,1. To donosi povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto, odnosno 250 kuna mjesečno, koje će obuhvatiti 136.000 korisnika.
Povećanje najnižih mirovina i druge važne promjene
– Važno je istaknuti dodatno povećanje za ukupno 3 posto od 1. siječnja 2023. S obzirom na to da je vlada donijela bogati financijski paket, odluka je bila da ne čekamo, već da podignemo mirovine za nešto više od 280.000 osoba, poručio je Piletić te dodao da je mirovinskom reformom najniža mirovina povećana za 3,13 posto, a od 2016. ukupno za 36 posto.
Izmjenama ZOMO-a se od ovrhe izuzimaju djeca preminulog osiguranika, kojima je obiteljska mirovina jedini prihod. Omogućuje se vatrogascima te djelatnim vojnim osobama umirovljenima do 1. siječnja 1999. rad na pola ili cijelo radno vrijeme. Sve je više umirovljenika koji rade, ministar tvrdi da ih je prema posljednjim podacima više od 24.000.
Na osobni zahtjev će se omogućiti prekid statusa osiguranika obrtnicima i svima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a u mirovanju su. Povećava se i polazni mirovinski faktor za svaki mjesec ostanka u svijetu rada nakon 65. godine s 0,34 na 0,45, čime se omogućava povećanje mirovina od 27 posto. Diže se i polazni faktor pri mirovanju obrta ili samostalne djelatnosti s 0,15 na 0,25.
Saborska rasprava
Nakon zahtjeva za stankama se povukla rasprava o održivosti mirovinskog sustava, s obzirom na to da je omjer radnika i umirovljenika 1:1,34 posto. Ministar Piletić je morao odgovoriti na pitanje jesu li izmjene i dopune ZOMO-a ustavne, jer u njima nisu obuhvaćene mjere ukidanja limita na najviše mirovine. Istaknuo je stav umirovljeničkih udruga te naglasio i redefiniranje mirovina viših od 3.500 kuna te najavio te promjene u idućem obuhvatu. Dodao je i kako je u javnom savjetovanju i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o individualnoj kapitaliziranoj štednji.
Boris Lalovac iz SDP-a je priupitao hoće li se ići u izmjene modela usklađivanja mirovina, s obzirom na to da ga inflacija poništava. Predložio je 100-postotno usklađivanje po povoljnijem, odnosno većem faktoru rasta. Ministar je poručio da je zbog toga, ali i drugih mirovinskih pitanja, koje su spomenute u raspravi, formirana radna skupina koja će s predstavnicima umirovljenika i akademskom zajednicom naći rješenje.
Marija Jelkovac iz HDZ-a je priupitala hoće li se novi model obiteljskih mirovina primjenjivati na osobe s invaliditetom i na branitelje. Ministar je naglasio da će sve obiteljske mirovine biti obuhvaćene, neovisno o načinu na koji su stečene. Dodao je da će HZMO i ministarstvo napraviti medijsku kampanju kako bi informirali javnost o promjenama i ostvarivanju prava. Na pitanje zastupnika Pavića o daljnjim zahtjevima umirovljeničkih udruga, Piletić je rekao da ima u vidu ukidanje Zakona o umanjenju mirovina za 10 posto, što je jedan od prvih koraka koji želi riješiti u suradnji s umirovljeničkim predstavnicima.
Pavliček: ‘S posla na groblje’
Ispred kluba zastupnika Mosta, Zvonimir Troskot je upozorio na nekoliko paradoksa. Mladi nam odlaze iz zemlje, a mi jačamo mirovinski sustav, a ranjivost sustava izvodimo iz demografske slike. Pritom je istaknuo da imamo i jako malo novca u mirovinskoj štednji te da je zbog drugih faktora Hrvatska nespremna na teškoće koje bi mirovinski sustav mogao iskusiti u budućnosti. Apsurdno mu je da privatni mirovinski fondovi, privatni novac građana daju državi da ih troši na neisplative javne projekte putem obveznica, što se vraća u mirovinski sustav uvećano za trošarine. Troskot stoga smatra da je ulaganje jedini alat za povećanje mirovina. Predlaže smanjenje doprinosa u prvi, a povećava za drugi stup.
Zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček je rekao da će bonifikaciju mirovine od 27 posto, za ostanak u svijetu rada iskoristiti sveučilišni profesori i svi drugi koji ne rade fizičke poslove. S druge strane, one s najmanjim mirovinama se tjera da rade do 70. godine teške fizičke poslove, a da je očekivani životni vijek muškaraca oko 73 godine. Tako je zaključio da je u zakonu sada i službeno uvedena fraza – s posla na groblje.
