Koliko uplatiš, toliko imaš, a i država može pomoći: Istražili smo mirovinski sustav u Japanu
Svi stanovnici Japana, pa makar bili i stranci, u dobi od 20 do 59 godina dužni su uplaćivati fiksni iznos mirovinskih doprinosa. Neki od njih imaju pravo na isplatu mirovine iz dva stupa. Jedan od njih je svojevrsna nacionalna mirovina, dok se drugi stup temelji na uplatama doprinosa.
Japan | Foto: Unsplash
Nakon Katra, Maroka, Kanade i Belgije, provjerili smo kakav je mirovinski sustav u Japanu. Naravno, povod nam je bio sraz Vatrenih s njihovom odabranom selekcijom u osmini finala Svjetskog prvenstva u nogometu, no namjera nam je pokazati mirovinske sustave s raznih strana svijeta, kako bismo vidjeli što bi od njih mogao preuzeti naš mirovinski sustav, a što bi trebao izbjegavati u širokom luku.
U Zemlji izlazećeg sunca mirovinski je sustav također posložen u tri stupa, no oni funkcioniraju drugačije nego naši. Prvi stup bi se mogao smatrati svojevrsnom “nacionalnom mirovinom”, dok je drugi stup tzv. “radničko mirovinsko osiguranje”. Treći stup su, naravno, privatni mirovinski fondovi.
Prva dva stupa su međusobno povezana. Naime, svi stanovnici Japana u dobi od 20 do 59 godina, pa čak i stranci, osim ako su na liječenju ili u turističkom posjetu, dužni su plaćati mirovinske doprinose u unaprijed određenom iznosu od 16.590 jena (885,90 kuna). Iznos obveznih doprinosa se određuje jednom godišnje, kao i usklađivanje mirovina, koje također funkcionira drugačije od našega, o čemu ćemo kasnije.
Osim tri stupa, postoje i tri kategorije umirovljenika. U prvoj su samozaposleni, poljoprivrednici i svi oni koji imaju prihode, a nisu zaposlenici tvrtki. Zaposlenici tvrtki su smješteni u drugu kategoriju, dok su u trećoj bračni partneri o kojima se oni skrbe. Prva kategorija dobiva nacionalnu mirovinu, druga dobiva i nacionalnu, ali i mirovinu iz radničkog mirovinskog osiguranja, a treća dobiva ovisno o tome u kojoj kategoriji je osiguran bračni partner. U trećoj kategoriji, mirovina se isplaćuje dijelom iz doprinosa radno aktivnog bračnog partnera. Dakle, sve se temelji na principu međugeneracijske, pa i unutarobiteljske solidarnosti.
Doprinose plaćaju i nezaposleni
Pravo na starosnu mirovinu imaju svi koji su navršili 65 godina života te uplaćivali najmanje 10 godina za nacionalnu mirovinu, odnosno 40 godina u radničko mirovinsko osiguranje. Naravno, moguće je imati i manje uplata, no tada treba računati s penalizacijom. Moguće je u mirovinu otići sa 60, ali i sa 70 godina. Oni koji odu ranije također trebaju računati na penalizaciju od pola posto po mjesecu, odnosno šest posto godišnje, dok oni koji su ostali dulje u svijetu rada mogu računati na bonuse od 0,7 posto po mjesecu, odnosno 8,4 posto po svakoj godini duljeg ostanka u svijetu rada.
Moguće je i raditi uz mirovinu, no ako ukupni mjesečni prihodi prelaze 470.000 jena (25.098 kuna), polovica mirovine iz radničkog mirovinskog osiguranja će im biti oduzeta, dok će nacionalna mirovina biti isplaćena u cijelosti. Moguće je raditi i nakon 70. godine, a u tom slučaju država oslobađa radnike plaćanja mirovinskih doprinosa.
Ako osiguranik ne može plaćati propisani iznos doprinosa zbog niskih prihoda, mirovinski sustav mu nudi mogućnost uplate četvrtine, polovice ili tri četvrtine tog iznosa. No, onda mu se za to razdoblje uračunava svega pet, šest ili sedam osmina mirovine. Ako, kojim slučajem osiguranik ne uplati doprinose u pojedinom mjesecu, taj mjesec će mu također ući u obračun, što rezultira nižom mirovinom ili gubitkom prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu.
Gornji prag mjesečnih prihoda na koje se obračunavaju doprinosi je u listopadu 2020. iznosio 935.800 jena (49.971,72 kune). Ranije smo spomenuli kako je u Japanu usklađivanje mirovina ponešto drugačije. Naime, ono se za umirovljenike do 67 godina starosti obračunava prema stopi prosječnih prihoda, a za starije umirovljenike se usklađivanje temelji isključivo na potrošačkim cijenama. Podsjetimo, kod nas se usklađivanje temelji u omjeru 70:30 u korist veće stope rasta, bez obzira je li riječ o prosječnoj plaći ili potrošačkim cijenama.
Jednokratne isplate za strance
Japansko mirovinsko osiguranje navodi kako su godišnji iznosi nacionalnih mirovina (prvi stup) za one koji zadovoljavaju sve osnovne kriterije 777.800 jena (41.534,52 kune) za starosnu te invalidsku mirovinu osiguranika iz druge kategorije, 972.250 jena (51.918,15 kuna) za invalidsku mirovinu osiguranika iz prve kategorije te 1.001.600 jena (53.485,44 kune) za obiteljsku mirovinu udovice s jednim djetetom. Kad već spominjemo obiteljske mirovine, one se isplaćuju kao nacionalne mirovine uzdržavanim udovicama (treća kategorija osiguranika) koje skrbe o djeci ili izravno djeci.
Strani državljani koji u roku od dvije godine nakon odjave prebivališta u Japanu podnesu zahtjev, imaju pravo na isplatu fiksnog iznosa iz japanskog mirovinskog osiguranja. Visina tog iznosa ovisi o periodu uplaćivanja doprinosa, pa ako je netko uplaćivao između šest i 11 mjeseci dobit će 49.770 jena (2.657,72 kune), a ako je uplaćivao više od 60 mjeseci može računati na 497.700 jena, odnosno 26.577,18 kuna.
Unutar sustava nacionalne mirovine moguća je i dobrovoljna uplata doprinosa. Ona se odnosi na japanske državljane u dobi od 60 do 64 godine, na one koji žive i rade u inozemstvu te one rođene prije 1. travnja 1965. koji nisu zadovoljili minimalne uvjete za umirovljenje.
Dobrovoljno je moguće sudjelovati i u nekom od velikog broja privatnih mirovinskih fondova. No, taj je sustav toliko raznolik da analitičari teško mogu poopćiti njegove osnovne karakteristike. Poznato je jedino da tvrtke s više od 1.000 zaposlenika mogu dobrovoljno istupiti iz radničkog mirovinskog osiguranja, ako same uplaćuju mirovinske doprinose u privatne fondove. Inače, u Japanu posluje najveći mirovinski fond na svijetu – Government Pension Investment Fund, čija se imovina procjenjuje na 1,7 bilijuna dolara.
