Katarina Peović iz oporbene perspektive: ‘Naš umirovljenik nije zaslužio svoju starost provesti služeći stranog umirovljenika’
Saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović u razgovoru za mirovina.hr drži da je usklađivanje mirovina nedostatno te da povećanje najnižih i obiteljskih mirovina i uvođenje novog energetskog dodatka neće mnogo toga popraviti. Zalaže se za ukidanje drugog mirovinskog stupa i povlaštenih mirovina, smanjenje dobi za odlazak u mirovinu, uvođenje dohodovnih i imovinskih cenzusa te zabranu dvojnog rada u zdravstvu.
Katarina Peović | Foto: Facebook/Katarina Peović
Protekle su dvije godine vrlo teške, naročito za umirovljeničku populaciju. Nakon nekoliko valova epidemije koronavirusa, krenula su nagla i velika poskupljenja, a rat u Ukrajini je stavio pod znak pitanja toplu zimu u Europi te dodatno povećao cijene.
S druge strane, prije nekoliko dana su stigle prve mirovine usklađene za 6,18 posto, zajedno sa zaostacima od prethodnog mjeseca. Mnogim umirovljenicima to nije dovoljno čak ni za osnovne stvari poput hrane, lijekova i režija. Brojni stručnjaci upozoravaju kako je model usklađivanja mirovina nepravedan te kako mirovine njime ne prate rast cijena, ali ni prosječnih plaća.
Vlada se hvali kako je u svom mandatu znatno povećala mirovine, no premijer Andrej Plenković je šest godina na vlasti. Zbog financijske i energetske krize, nešto su dublje “zaronili” u proračun te već isplatili jedan energetski dodatak, a sada planiraju i drugi, uz proširenje broja korisnika i povećanje vrijednosti vaučera za struju, ograničavanje cijena struje po potrošnji, reguliranje cijena grijanja na toplanu i plinskih boca, a posebice ograničavanja cijena pojedinih prehrambenih proizvoda.
Kažu da će te mjere pomoći građanima, osobito onima socijalno najosjetljivijima, a među njih svakako spadaju umirovljenici, da lakše prebrode zimu. Oporba na takve poteze ne gleda blagonaklono. Među onima koji smatraju da Vlada za umirovljenike može i mora povući konkretnije poteze je i saborska zastupnica Radničke fronte, Katarina Peović.
Politika prema umirovljenicima neodvojiva od radničkog zakonodavstva
Ona je u razgovoru za Mirovina.hr prije početka jesenskog dijela zasjedanja Sabora, 15. rujna, naglasila da su, usprkos usklađivanju od 6,18 posto, kojeg smatra potpuno nedostatnim, mirovine u Hrvatskoj premale i da se od njih ne može živjeti. Kao dokaz svom argumentu navela je iznos prosječnih mirovina od 2.875 kuna, odnosno činjenicu da je to svega 37 posto prosječne hrvatske plaće. U Europskoj je uniji, dodaje, prosjek prosječnih mirovina u plaćama iznad 50 posto, dok je u “mračnom socijalizmu” bio 70 posto.
– Kao odgovor na loš materijalni status umirovljenika Vlada umjesto rastom mirovina i odgovara socijal-darvinističkim mjerama pa sada “omogućava” umirovljenicima da rade. Ljudi su svoju mirovinu zaslužili, zaslužili su da u starosti odmaraju, uživaju sa svojim unucima, turistički putuju, kao što putuju austrijski, njemački i mađarski turisti. Naš umirovljenik nije zaslužio svoju starost provesti služeći austrijskog i njemačkog umirovljenika na hrvatskoj obali. Jasno je da vraćanje umirovljenika na famozno “tržište rada” zapravo služi poslodavcima za snižavanje cijene rada i pritisak na mlađu radnu snagu da pristane na lošije materijalne uvjete rada, poručila je Peović.
Jasna je to kritika ranijih izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju, koje umirovljenicima dopuštaju rad na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine. No, “iza brda” se valjaju i izmjene Zakona o radu kojima će dobna granica za umirovljenje postati stvar dogovora između radnika i poslodavca, a najavljeno je i ukidanje otpremnina pri odlasku u mirovinu. Stoga je Peović u proceduru uputila 50 amandmana na postojeći Zakon o radu te je s inicijativom “Za radnički ZOR” dala niz komentara na predložene izmjene i dopune tog zakona. Upozorila je i da je politika prema umirovljenicima neodvojiva od radnog zakonodavstva, jer svaka intervencija u ZOR utječe na buduće mirovine.
– Sada pripremamo zahtjev Vladi da uputi HNB da daje izvješće o visini štednih uloga kako bismo dobili uvid u ogromne razlike između onih koji imaju toliko da im štednja u krizi enormno raste i onih koji jedva sklapaju kraj s krajem. To je osnova za naše prijedloge za progresivno oporezivanje imovine i dohotka što bi pridonijelo pravednijoj distribuciji i ravnopravnijem nošenju tereta krize. Što se tiče umirovljenika naši prijedlozi za paket mjera pomoći u inflaciji išao je u smjeru osiguravanja pomoći najsiromašnijima, a to su velikim dijelom umirovljenici. No potrebno je razdvojiti privilegirane mirovine od standardnih, zato smatramo da je potrebno uvesti imovinski cenzus koji bi umirovljenicima s primanjima ispod praga siromaštva osigurao socijalnu pomoć i energetske vaučere, otkrila je Peović.
‘Ne smiješ biti ni bolestan ni star’
Istaknula je da su mirovine mizerne, a kupovna moć slaba, jer se gospodarstvo s industrije i tehnologije preorijentiralo na turizam. To je, kaže, razlog zbog čega je biti umirovljenik u Hrvatskoj, osim povlaštenih skupina, najteža zadaća.
Ukidanjem drugog stupa i povlaštenih mirovina došlo bi do ušteda u proračunu koje bi bile usmjerene na rast mirovina, smatra Katarina Peović. | Foto: Unsplash
– U Hrvatskoj ne smiješ biti niti bolestan niti star – no, nažalost, nitko to ne može izbjeći. Zato je biti umirovljenik (ako ne pripadaš jednoj od povlaštenih skupina) najteža zadaća. Ako, pak, pripadaš povlaštenoj skupini, nije toliko teško. Ne zaboravimo da je prosječna braniteljska mirovina prije krize iznosila 6.300 kuna, da je mirovinu veću od 8.000 kuna među 1,1 milijuna “običnih” umirovljenika imalo svega 3.658 njih, a među oko 70.000 branitelja njih čak 11.342!
Famozno “usklađivanje” mirovina nije donijelo rapidno poboljšanje materijalnih uvjeta za većinu umirovljenika. Inflacija je pojela povećanje ionako bijednih mirovina. Izračun Novog sindikata pokazuje da je iznos od 10.400 kuna iznos kojim se mogu zadovoljiti temeljne mjesečne potrebe, a naši umirovljenici žive s prosječnom mirovinom koja pokriva manje od trećinu toga iznosa, poručila je zastupnica Radničke fronte.
Osvrnula se i na stanje u zdravstvu, posebno narušenom epidemijom koronavirusa i sve brojnijim aferama. Žali što većina njenih kolega ne shvaća da je privatizacija najveća prepreka kvalitetnom javnom zdravstvu. Osvrnula se na liste čekanja i istaknula da javno zdravstvo ne postoji ako je netko prisiljen platiti privatnu uslugu. Automatski, to znači i dokidanje prava na zdravstvenu zaštitu.
– Privatno zdravstvo, pak, konstantno parazitira na javnom bilo u formi kadrovskog “posuđivanja” liječnika koji koriste mogućnost dualnog rada, pa se štede u sate kada rade u javnom zdravstvu da bi se u potpunosti posvetili privatnom koje im daje veće prihode, bilo u formi “outsourcinga”, recimo radioloških pretraga jer se uređaji u javnim bolnicama namjerno ne nabavljaju kako bi liječnici preusmjeravali pacijente na privatne ambulante i bolnice. Privatno zdravstvo, pak, bez javnog ne može, tako da je ključ za bolju zdravstvenu zaštitu u javnom zdravstvu napraviti klinički rez između ta dva tipa zdravstva, poručila je Katarina Peović.
Zato je Radnička fronta uputila Vladi zahtjev za izmjene zdravstvenog zakonodavstva te zatražila zabranu dvojnog rada liječnika po principu tko radi u javnom zdravstvu ne bi trebao raditi u privatnom. Uputili su i podržali zahtjeve za beneficirani radni staž dijela zdravstvenih radnika te zatražili bolje plaće i radne uvjete za njih.
Vatrogasne mjere neće ništa bitnije promijeniti
Peović smatra i da je povećanje najnižih mirovina za tri posto od 1. siječnja sljedeće godine samo vatrogasna mjera, koja neće ništa bitnije promijeniti, kao niti novi model obiteljskih mirovina. Jednokratnu isplatu energetskog dodatka također pozdravlja, ali smatra da treba pribjeći trajnijim mjerama, među kojima je i proširenje mogućnosti stjecanja statusa ugroženog kupca energenata, kojeg sada koriste samo korisnici zajamčene minimalne naknade i korisnici osobne invalidnine.
– Radnička fronta smatra da su ugroženi svi koji imaju male mirovine i plaće. Prag rizika od siromaštva je RH postavljen na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba. Taj bi se prag trebao uvesti kao kriterij tako da bi status ugroženog kupca energenata moglo steći jednočlano kućanstvo ako ima prihode manje od praga siromaštva koji je za samca postavljen na 3.200 kuna. To znači da je prag siromaštva čak 500 kuna viši od prosječne mirovine, koju većina umirovljenika nema – čak 75 posto mirovina je ispod tog praga, upozorila je Katarina Peović u razgovoru za Mirovina.hr.
Gotovo 75 posto mirovina je ispod razine siromaštva, a trenutačne vladine mjere neće znatno promijeniti tu situaciju, upozorila je Katarina Peović. | Foto: Unsplash
Ističe da će troškovi energije, unatoč nedavnim Vladinim mjerama, biti visoki za umirovljenike. Peović tvrdi da je i prije krize u Hrvatskoj živjelo šest posto osoba koji su nisu mogli priuštiti adekvatno grijanje, dok je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti čak 23,3 posto naše populacije, od kojih su veća umirovljenici.
– Više od 600.000 ima mirovinu ispod granice siromaštva, a to je skupina kojoj su računi, trošak hrane i energenata preko 70 posto ukupnih troškova života, dakle ugrožava im se osnovna egzistencija ovim aktualnim poskupljenjima. Mi smo i prije rata i energetske krize imali cijele obitelji koje su zbog neplaćanja računa privremeno ostale bez struje. U 2021. godini već bilježimo porast takvih kućanstava od 11 posto u odnosu na 2020. godinu, tako da je čak 30.776 kućanstva ostalo bez struje, upozorila je zastupnica Radničke fronte.
‘Kada naše društvo krene u pravom smjeru…’
Stoga zagovara radikalno podizanje mirovina, pragova za socijalnu pomoć i druge socijalne transfere. Pritom naglašava nužnost reforme mirovinskog sustava, odnosno ukidanja drugog stupa koji, po njenom mišljenju, predstavlja privatizaciju mirovinskog sustava, poskupljuje zaduživanje države, povećava javni dug i izlaže mirovine rizicima špekulativnog financijskog kapitala. Ukidanjem drugog stupa ostvarile bi se uštede, koje bi, prema njenim riječima, išle na račun umirovljenika.
Uz to, zalaže se za postupno smanjivanje dobi za odlazak u mirovinu, ukidanje povlaštenih mirovina, izjednačavanje svih umirovljeničkih prava, subvencioniranje režijskih troškova, uvođenje imovinskog i dohodovnog cenzusa za subvencije te povećanje broja javnih domova umirovljenika. Potiče i povećanje izdvajanja za zdravstvo te racionalizaciju i bolju organizaciju troškova unutar sustava.
– Sve navedeno, od zabrane dvojnog rada, do proširenja statusa ugroženog kupca energenta smo uputili u saborsku proceduru, kao i prijedloge za punjenje proračuna na pravedniji i racionalniji način, poput oporezivanja digitalnih divova koji se enormno bogate na izbjegavanju plaćanja poreza u zemljama u kojima stvaraju profit, pa do progresivnog oporezivanja koje bi omogućilo pravedniju preraspodjelu tereta krize. Status umirovljenika nije izoliran od ostatka društvenih problema, povezan je i gospodarskim razvojem, odnosno stagnacijom, s radnim zakonodavstvom i statusom radnika koji cijeli život izdvajaju za svoju mirovinu, povezan je i sa zdravstvenom zaštitom i galopirajućom privatizacijom u zdravstvu. Kada naše društvo krene u pravom smjeru u svim tim segmentima onda će to i umirovljenici osjetiti, zaključila je Katarina Peović.
