Kakva je struktura AZ mirovinskih fondova? Puno ulažu u jednu slovensku tvrtku
Proučili smo strukturu ulaganja obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Allianz ZB. Glavnina imovine uložena je u hrvatske obveznice, ali se vidi da njihovi fond manageri imaju dobro mišljenje o slovenskoj farmaceutskoj kompaniji Krka.
Kalkulator i novac | Foto: Pixabay
Od oko 2,3 milijuna članova obveznih mirovinskih fondova oko trećine su članovi fondova kojima upravlja društvo Allianz ZB. Prošle godine, zbog povoljnih okolnosti na tržištima svi mirovinski fondovi imali su zadovoljavajuće rezultate. AZ-ovi fondovi kategorije A i B u 2024. ostvarili su vrlo slične prinose – imali su rast od oko 9 posto, dok je vrijednost udjela njihovog fonda kategorije C porasla za 3,63 posto. O prošlogodišnjim prinosima mirovinskih fondova možete pročitati ovdje.
Prema posljednjim podacima, s kraja veljače ove godine, iz strukture ulaganja fonda AZ kategorije A vidi se da je većim dijelom usmjeren na hrvatsko tržište.
U Hrvatskoj ima više od 60 posto imovine, a slijede SAD s oko 18 posto te Slovenija s nešto više od sedam posto. Imovina ovog fonda krajem veljače iznosila je oko 203 milijuna eura.
Oko 44 posto imovine fonda uloženo je u obveznice, oko 36 posto imovine drže u dionicama, 11 posto u investicijskim fondovima, a značajan udio imovine, oko 9 posto je u najlikvidnijoj imovini – bankovnim depozitima.
Dva fonda među najvećim ulaganjima imaju dionice slovenske Krke
Što se tiče 10 najvećih ulaganja, na prvom mjestu su hrvatske državne obveznice s dospijećem 2035. godine, koje čine preko sedam posto portfelja. Na drugom mjestu, s oko četiri posto je bankovni depozit, a na trećem ponovno hrvatske državne obveznice, ali izdanje s dospijećem 2032. godine. Zanimljivo je da su među prvih 10 ulaganja i američki trezorski zapisi, te francuske državne obveznice. Od dionica, među najvećim ulaganjima vidimo dionice Dalekovoda te slovenske farmaceutske kompanije Krka.
AZ OMF kategorije B ima daleko veću imovinu u odnosu na kategoriju A. Naime, godinama nakon početka mirovinske reforme, prije više od 20 godina, zaposlenici koji nisu sami odabrali u kojoj kategoriji fonda žele biti, automatizmom su raspoređivani u kategoriju B, jer je ona zamišljena kao sredina između rizičnijih fondova koji imaju veći postotak dionica, i najmanje rizičnih fondova čija imovina je mahom u obveznicama. AZ OMF kategorije B stoga ima imovinu od čak 7,8 milijardi eura.
Ipak, struktura ulaganja mu je vrlo slična kao i fondu kategorije A, pa ne čudi da su im i prošlogodišnji prinosi bili praktički jednaki. Kao i kod prethodnog fonda, u obveznicama je oko 60 posto imovine. Četvrtina fonda uložena je u dionice, dok je oko devet posto u investicijskim fondovima. Ima i sličnu geografsku strukturu, pa je tako na hrvatsko tržište plasirano gotovo 70 posto imovine, a slijede SAD, Francuska i Slovenija.
Na ljestvici 10 najvećih ulaganja prva četiri mjesta zauzimaju različita izdanja hrvatskih državnih obveznica. Osim toga u top 10 su i dvije dionice. Kao i kod prethodnog fonda tu je opet slovenska farmaceutska kompanija Krka te Končar elektroindustrija.
Fond C kategorije ulaže u obveznice i depozite
Na kraju dolazimo i do AZ fonda kategorije C, koji bi po svojim ciljevima i strukturi ulaganja trebao biti najstabilniji. Fondovi kategorije C usmjereni su na ulaganja u obveznice, koje su manje podložne promjenama vrijednosti, pa su kod takvih fondova prinosi niži, ali jednako tako je i manja vjerojatnost gubitaka.
Prema podacima s kraja veljače, ovaj fond imao je gotovo 85 posto imovine uložene u obveznice, a ostaka uglavnom čine bankovni depoziti. Na prvih najvećih pozicija nalaze se isključivo hrvatske obveznice i jedan depozit kod Hrvatske narodne banke, iako je iz geografske strukture vidljivo da su prisutni i na drugim tržištima poput SAD-a i Francuske.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
