Kako naslijediti mirovinske doprinose pokojnika? Bez prava na obiteljsku mirovinu ključan je jedan postupak
Nasljeđivanje mirovinskih doprinosa jedna je od od čestih briga obitelji nakon smrti pokojnika. Treba znati da se novac iz prvog stupa može naslijediti samo ako nasljednici imaju pravo na obiteljsku mirovinu. Za novac iz drugog ili trećeg stupa, pak, trebaju pokrenuti ostavinski postupak, pogotovo ako nemaju pravo na obiteljsku mirovinu.
Foto: Unsplash
Sustav međugeneracijske solidarnosti u kombinaciji s obveznom i dobrovoljnom štednjom pokriva mnogo životnih situacija u kojima se mogu naći umirovljenici. Uostalom zato postoje različite vrste mirovina, poput obiteljske ili invalidske, ali i različiti modele štednje u privatnim fondovima. No, što se događa ako netko umre prije nego što je ostvario pravo na mirovinu, a već je skupio pozamašni iznos doprinosa? Moguće je naslijediti uplaćene mirovinske doprinose pokojnika, ali pod određenim uvjetima.
Sustav generacijske solidarnosti, kolokvijalno zvan prvi stup, bazira se na tome da sadašnji osiguranici, odnosno zaposlenici u javnim i privatnim poduzećima, njihovi poslodavci, država i drugi, uplaćuju doprinose u državni proračun, iz kojeg se potom taj novac koristi za mirovine i druge naknade postojećim umirovljenicima ili korisnicima naknada temeljem priznatih prava. HZMO nam je otkrio da se iz doprinosa od 15 posto plaćaju još i provedba osiguranja te troškovi administracije HZMO-a.
Mirovinu preminule osobe, moguće je naslijediti, odnosno članovi obitelji imaju pravo na isplatu sredstava temeljem uplaćenih doprinosa ako ispunjavaju kriterije za isplatu obiteljske mirovine temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO). To se odnosi na slučaj da je osiguranik preminuo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Ako je, pak, osiguranik preminuo, primjerice u prometnoj nesreći na godišnjem odmoru, njegovi će nasljednici imati pravo na obiteljsku mirovinu, samo ako je pokojnik imao radni staž od najmanje pet godina ili 10 godina mirovinskog staža. Stoga, nije zgorega ponoviti kako su početkom godine na snagu stupile izmjene koje su omogućile veće svote za isplatu, ali i mogućnost kombiniranja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu, o čemu više možete čitati ovdje.
Obiteljska mirovina kao nasljedstvo
Dakle, obiteljska je mirovina nasljedstvo obitelji iza preminule osobe za koju su redovito uplaćivani doprinosi. Ako doprinosa za isplatu mirovina i drugih davanja nema dovoljno, što je u Hrvatskoj slučaj, onda se povlače sredstva iz državnog proračuna prikupljena na druge načine.
– Članak 156. stavak 4. ZOMO-a propisuje da se u slučaju da se planiranim prihodima od doprinosa ne mogu pokriti planirani rashodi koji se financiraju iz doprinosa, Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava Zavodu sredstva u svoti koja nedostaje, poručuju iz HZMO-a i time potvrđuju da ne postoji mogućnost da nasljednici koji na to imaju pravo, ostanu bez mirovine.
Iako HZMO nije decidirano odgovorio što se događa s doprinosima samaca koji preminu prije mirovine, iz ovoga je jasno kako se njihovi uplaćeni doprinosi utapaju u ukupnoj masi doprinosa i služe za isplatu mirovina drugima. Ista je stvar i s doprinosima preminulih osiguranika, čiji nasljednici ne ispunjavaju zakonske uvjete za isplatu obiteljske mirovine.
Potrebna je i ostavinska rasprava
U sustavu obvezno individualne kapitalizirane štednje, odnosno u drugom stupu, vrijede nešto drugačija pravila. Nasljeđivanje sredstava s računa pojedinca propisano je Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (ZOMF), koji kaže da u slučaju smrti člana mirovinskog fonda čiji nasljednici nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, mora biti pokrenut ostavinski postupak definiran Zakonom o nasljeđivanju.
Ako, pak, nasljednici imaju pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva s računa u fondu bit će prebačena u državni proračun nakon što HZMO odredi obiteljsku mirovinu temeljem ukupnog staža pokojnika, odnosno kao da je cijeloga života doprinose uplaćivao samo u prvi stup.
– Ukoliko ste u HZMO podnijeli Zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu koji još nije okončan, a REGOS-u ste istovremeno podnijeli Zahtjev za isplatu nasljedstva, potrebno je prvo okončati postupak u HZMO-u kako bi REGOS mogao obraditi vaš zahtjev za isplatu nasljedstva, stoji na stranicama Registra osiguranika, na kojima se može doznati i više detalja o samom procesu nasljeđivanja štednje iz drugog stupa.
Prikupljena sredstva mogu naslijeđivati maloljetnici, ali i osobe koje ne žive u Hrvatskoj niti imaju ovdje otvoren bankovni račun. Uz njih, nasljednici mogu biti udruge, ali i jedinice lokalne i regionalne samouprave. No, to se, objašnjavaju iz REGOS-a, događa kad se članovi obitelji odreknu nasljedstva. Ako je, pak, nasljednika više, svaki od njih mora podnijeti zahtjev.
– Važno je napomenuti da sredstva individualne kapitalizirane štednje, koja postanu predmet nasljeđivanja, nisu izuzeta od ovrhe te se ne mogu isplaćivati na zaštićeni račun, upozoravaju iz REGOS-a.
U trećem stupu sve ovisi o ugovoru
Što se, pak, tiče ušteđevine za mirovinu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima (treći stup), zakon koji ih regulira propisuje da su sredstva s računa članova tih fondova predmet odredbi Zakona o nasljeđivanju, kao i sredstva iz drugog stupa. Poznato je da članovi fonda mogu ugovoriti i prijevremenu isplatu sredstava, a u tom slučaju i nasljednici imaju pravo na to nakon njegove smrti.
Ako je, pak, započela isplata mirovine, nasljeđivanje ovisi o ugovorenom modelu isplate, što u ponekim slučajevima znači i da nasljednici nemaju pravo na iznos s računa pokojnika. Naime, mirovinska osiguravajuća društva, pak, imaju zakonsku obvezu poduzeti sve mjere kako bi se očuvala prava na mirovinu budućih umirovljenika članova fonda, pa tako i njihovih nasljednika, a ona ovise o potpisanom ugovoru između mirovinskog osiguravajućeg društva i člana fonda.
