Kako do prosječne mirovine u Njemačkoj? Uvjeti nisu laki, a pri umirovljenju slijedi iznenađenje
Da bi ostvarili prosječnu bruto mirovinu u Njemačkoj, radnici moraju tijekom 40 godina raditi za gotovo trostruko veći iznos bruto plaće. Na račun će im ipak stizati još manje novca, jer njemačko mirovinsko osiguranje od tog iznosa mirovine uzima doprinose za zdravstveno osiguranje te osiguranje skrbi.
Najveći broj umirovljenika u Hrvatskoj čine bivši radnici. | Foto: Unsplash
Iako su njemačke mirovine oduvijek bile primamljive gastarbajterima s ovih prostora, među kojima je i mnogo Hrvata, čini se kako se situacija u donedavno najrazvijenoj zemlji Europe ipak mijenja. Tamošnje je Ministarstvo rada početkom godine objavilo da će više od trećine stalno zaposlenih uskoro imati mirovinu nižu od 1.200 eura. Uz to, više od trećine žena će nakon 40 godina rada dobiti manje od 1.000 eura mirovine.
Već smo pisali o tome kako je od 1. srpnja na snagu stupilo usklađenje mirovina u Njemačkoj. Ono bi u prosjeku tamošnjim umirovljenicima trebalo donijeti 60-ak eura više. Pojedini njemački političari smatraju da je prosječna njemačka mirovina za 40 godina rada “skandalozno mala”. Vjerojatno se to odnosi i na omjer uloženog i dobivenog.
Kako piše Fenix Magazin, prosječna bruto plaća u Njemačkoj tijekom ove godine iznosi 43.142 eura, što je 3.595,17 eura mjesečno. Za 40 godina rada, osiguranici mogu skupiti 40 mirovinskih bodova. Na temelju njih te mirovinskog faktora 1,0 za ulazak u mirovinu te pristupnog faktora 1,0 koji se dobiva pri navršavanju dobi za redovito umirovljenje, prosječni bi njemački umirovljenik mogao dobiti mirovinu od 1.504 eura bruto.
Dakle, za bruto mirovinu od 1.500 eura, što je otprilike prosjek nakon usklađivanja, budući bi umirovljenici tijekom 40 godina rada svake godine trebali imati bruto plaću od 43.142 eura. Neto iznos još je niži jer Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung Bund) uzima s mirovine doprinose za zdravstveno osiguranje i osiguranje za njegu.
– Njemačko mirovinsko osiguranje zadržava doprinose za zdravstvo i skrb, koji iznose 7,3 posto mjesečne mirovine za zdravstveno osiguranje i 3,05 posto (za osobe bez djece 3,4 posto) za osiguranje skrbi, izravno iz mirovine, objasnili su iz DRV-a.
Tako se dolazi do neto iznosa od otprilike 1.200 eura, koji je spomenut na početku teksta u kontekstu razlikovanja siromašnijih umirovljenika od onih s nešto boljim primanjima. To ujedno i znači da vrlo primamljiv uvjet od pet godina staža za stjecanje prava na mirovinu u nekim slučajevima, neće nikome mnogo donijeti, iako je isplativiji nego raditi 15 godina u Hrvatskoj, o čemu smo pisali ovdje.
