Jednokratni dodatak ili 13. mirovina? Objavljen pregled prakse, neke europske države isplaćuju i više od 13 mirovina
Umirovljeničke udruge već desetljeće i pol traže uvođenje božićnice na razini cijele zemlje, što bi bio preduvjet ka isplati 13. mirovine. Čini se da je taj zahtjev naišao na reakciju vladajućih, jer je na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe napravljen uvid u praksu isplate božićnica i 13. mirovina u zemljama članicama Europske unije.
Umirovljeničke udruge godinama, pa i desetljećima upozoravaju na težak položaj umirovljenika, ponajprije u materijalnom smislu. Kao jedno od mnogobrojnih rješenja vide takozvanu 13. mirovinu, pa i isplatu božićnica na razini cijele zemlje.
Podsjetimo, božićnice su krajem prošle godine dobili najsiromašniji umirovljenici u 122 od 535 gradova i općina, o čemu smo obavijestili naše čitatelje. Sindikat umirovljenika Hrvatske je još 2008. godine zatražio uvođenje Zakona o božićnici kao preduvjeta za isplatu 13. mirovine. HSU je krajem prošle godine poslao zahtjev Vladi da isplati božićnicu od 100 eura svim umirovljenicima, o čemu smo također pisali. No, ništa od toga nije ostvareno.
Umjesto toga, vlasti su se odlučile na isplatu dodataka na mirovine. Peti po redu, koji će biti isplaćen ovog petka, iznosit će od 60 do 160 eura, a bit će namijenjen starijim osobama s mirovinama do 610 eura. Država je dosad za sve dodatke izdvojila 332 milijuna eura. Dodaci su već postali legitimno političko rješenje za materijalna pitanja umirovljenika. Takvo rješenje, udruge poput Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske podržavaju, mada tvrde da je ono “ad hoc”, nesustavno i netransparentno.
Bogata praksa u europskim zemljama
No, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović pišući za Glas umirovljenika konstatira kako su na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe stigle pozitivne naznake iz resornog ministarstva. Nakon dugo vremena napravljen je uvid u praksu europskih zemalja u isplati 13. mirovine i drugih financijskih dodataka uz redovne mirovine.
Tako je samo Rumunjska preuzela “naš” model s povremenim jednokratnim dodacima, jer također nemaju zakon koji bi regulirao isplatu 13. mirovine. Dodatak uz mirovinu isplaćuju i Slovenci i to u srpnju. Ove godine će iznositi od 145 do 455 eura, o čemu smo također pisali.
I dodatne se mirovine usklađuju
U drugim zemljama možemo govoriti o stvarnim 13. mirovinama. Tako je u Danskoj ona propisana zakonom, koji ju definira kao “ček za starije osobe”. Isplaćuje se u siječnju i to u iznosu od 2.363,69 eura te se usklađuje sa stopom inflacije. U siječnju dodatnu usklađenu mirovinu dobivaju i umirovljenici u Mađarskoj i to od ove godine nakon što je Viktor Orban odlučio vratiti ovu mjeru.
U travnju će, uz dodatak u Hrvatskoj, biti isplaćena i “dodatna godišnja novčana naknada” u Poljskoj, koja je jednaka najnižoj starosnoj mirovini. U svibnju će dodatna mirovina, u istom iznosu kao i redovita, sjesti na račune belgijskih umirovljenika.
U Slovačkoj se dodatna mirovina usklađuje prema posebnoj formuli te se isplaćuje u studenome, tako da svaki njihov umirovljenik dobije oko 300 eura. Većina 13. mirovina su ustvari božićnice. Tako se u prosincu dodatni iznosi umirovljenicima isplaćuju u Lihtenštajnu, Luksemburgu (do najviše 880,56 eura), Italiji (uz usklađivanje), dok se u Norveškoj mirovina za prosinac ne oporezuje, što ipak znači nešto više novca za blagdane. Malta također isplaćuje 13. mirovinu, usklađenu s rastom cijena.
Neki isplaćuju 14 mirovina, a neki – ništa
Zanimljivo, Portugal i Španjolska isplaćuju čak i 14. mirovinu, što znači da umirovljenici dobivaju božićnicu i regres za odmor u iznosu redovite mirovine. U Portugalu novac sjeda na račune u srpnju i prosincu, dok su isplate u Španjolskoj u lipnju i studenome.
S druge strane, iako se smatraju bogatim zemljama i svojevrsnim “Mekama” za umirovljenike, Njemačka, Nizozemska i Francuska nemaju 13. mirovinu, niti bilo kakav sličan model financijskog osiguravanja umirovljenika.
Hrvatska je doduše, povećala mirovine u zadnje vrijeme, što redovite, što one po posebnim propisima. Uz redovito usklađivanje i dodatke, mirovine su značajno porasle, o čemu smo pisali u nekoliko navrata, ali porasle su i cijene proizvoda i usluga, pa umirovljenici to povećanje ni ne osjete.