Javio se novinar Financial Timesa: Tjednima su istraživali zašto je hrvatska Vlada pritiskala njemački Allianz
Novinar Financial Timesa, Olaf Storbeck otkrio je kako je došao do informacija o pritiscima hrvatske Vlade na Allianz zbog neuspjelog preuzimanja pola milijarde eura vrijednog udjela Sberbanka u Fortenovoj. Kaže kako mu pritisak nije sporan, već ga brine instrumentalizacija HANFA-e u političke svrhe. Dodaje kako je šokiran odnosom premijera i institucija upletenih u slučaj prema medijima.
Fortenova | Foto: Screenshot: YouTube/Fortenova
Ugledni britanski financijski magazin Financial Times ovog je tjedna objavio članak o tome kako je hrvatska Vlada vršila pritisak na njemačku osiguravajuću kuću Allianz, zbog toga što se u posljednji tren povukla iz posla preuzimanja 42,5 posto dionica Fortenove. Podsjetimo, u listopadu je AZ mirovinski fond, koji je u vlasništvu Allianza odustao od preuzimanja paketa dionica vrijednog 500 milijuna eura, koje su u posjedu ruskog Sberbanka. Taj paket su trebala preuzeti sva četiri obvezna mirovinska fonda.
Nedugo zatim, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), pokrenula je nadzor nad AZ mirovinskim fondom, a premijer Andrej Plenković je javno poručio da Allianz “ima štošta objasniti”. Priču o daljnjim pritiscima vlade na Allianz rasvijetlio je novinar Financial Timesa, Olaf Storbeck u razgovoru sa svojim kolegom iz Deutsche Wellea, Srećkom Matićem.
Storbeck je dio skupine novinara koja je istraživala ovu temu u više europskih zemalja. Prikupljali su izjave i dokaze nekoliko tjedana. Čini se kako je sve dio šire priče, jer je Storbeck na ove informacije naišao prateći trag ruskog novca koji je išao prema Allianzu. Ističe da mu se to učinilo važnim jer je Hrvatska članica eurozone, a Fortenova najveći maloprodajni lanac na Balkanu s prometom od pet milijardi eura godišnje i 45.000 zaposlenih.
– Mi imamo veliko povjerenje u naše izvore. Naše članke ne objavljujemo po načelu rekla-kazala, uvijek vrijedi novinarsko pravilo po kojem su nam potrebna barem dva izvora, jedan neovisan od drugog. Ili kombinacija dokumenata i izvora. I mi se toga držimo u Financial Timesu, opisao je Storbeck kako je došao do povjerljivih podataka.
Virtualni susreti
A ti podaci sugeriraju da je došlo do nekoliko virtualnih susreta hrvatskih dužnosnika s predstavnicima Allianza.
bilo je nekoliko video-konferencija. Na jednoj strani se radilo o video-konferenciji hrvatskog veleposlanika u Berlinu, Gordana Bakote, s predstavnicima Allianza koji su zaduženi za regiju u kojoj je i Hrvatska. Na tom sastanku se argumentiralo kako je Fortenova važna za hrvatsku privredu, veleposlanik je argumentirao kako se radi o velikom problemu i molio Allianz da pomogne u rješavanju tog problema. No, s obzirom na to da je Allianz očito već i prije tog sastanka došao do zaključka da bi ta transakcija poslovno gledajući za njih bila besmislena, intervencija veleposlanika očito nije urodila plodom. Allianz dakle nije promijenio odluku.
Nakon toga je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman očigledno molio za razgovor s jednim članom uprave koncerna Allianz SE. Pritom je ministar iznio slične argumente kao i veleposlanik. No, ni ta intervencija nije urodila plodom. Allianz je ostao pri ranijoj odluci. I onda je nakon toga hrvatski regulator poslao pismo Allianzovoj firmi u Hrvatskoj. I to se pismo u Allianzu shvatilo kao otvorenu prijetnju. Nekoliko tjedana nakon tog pisma regulator je počeo provoditi inspekcije u mirovinskom fondu Allianza i HANFA je potvrdila lokalnim medijima da istraga traje zbog načina i okolnosti donošenja njihove odluke o Fortenovi, otkrio je novinar Storbeck.
Sporna uloga HANFA-e
No, ne samo da je Vlada pritiskala Allianz, nego je ta osiguravajuća kuća o svemu obavijestila Saveznu vladu u Berlinu, dodaje Storbeck, ograđujući se pritom od informacije koju je iznijela oporba u Saboru, da je službeni Berlin službenom Zagrebu poslao diplomatsku protestnu notu. Ipak, Storbecku nije sporan pritisak hrvatske Vlade, jer je to nešto što se događa i u Njemačkoj. Puno mu je spornija uloga HANFA-e.
– Ključna stvar je ovdje instrumentalizacija regulatora, kako bi se na koncu konca zapravo prijetilo AZ-u zbog njihove poslovne odluke. Takvo nešto u tom obliku još nikada nisam doživio u Njemačkoj. Takvo nešto se zapravo ne bi smjelo događati u modernim, pluralističkim društvima u kojima postoji jasna trodioba vlasti. I ustvari se ni ne događa. Imamo pouzdane informacije o tome da je to u Allianzu bilo shvaćeno kao prijetnja, odnosno da je Allianz predloženi “deal” smatrao “de facto” kršenjem sankcija (EU prema Rusiji, op. Mirovina.hr). Sama činjenica da je jedna europska vlada pokušala prisiliti jednu od najvećih svjetskih osiguravateljskih kompanija na jednu takvu transakciju je sama po sebi prilično nesvakidašnja, ustvrdio je Storbeck.
Smiješne teze?
Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić je u razgovoru za N1 poručila kako je riječ o zaista ozbiljnim stvarima te da bi je “čudilo da je Financial Times objavio to bez provjere”. No, premijer Andrej Plenković je te natpise nazvao – smiješnim tezama.
– Čuli smo za te izjave hrvatskog premijera. I to nas je jako razljutilo i iznenadilo. On je praktički time javno rekao da je naša priča zapravo izmišljena. Da je besmislena. To je glupost što on kaže. Pogotovo sadržajno, znači ta njegova tvrdnja nema smisla. Ali ono što nas je posebno pogodilo je činjenica da smo tjednima preko raznih kanala pokušavali stupiti u kontakt s hrvatskom vladom. O rezultatima našeg istraživanja smo informirali nekoliko različitih službi u Zagrebu, odnosno konfrontirali smo ih s našim saznanjima. Ali nisu iskoristili priliku da nas uvjere da smo u krivu, rekao je Storbeck dodavši da je kontaktirao Ministarstvo vanjskih poslova te hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu.
Iz Ministarstva nikad nije dobio nikakav odgovor, dok je veleposlanstvo tek nakon njegova drugog upita odbilo komentirati navode. Stoga ga je iznenadio pa i razljutio potez vlasti koje su tek kad je sve bilo objavljeno, poručile da je to – izmišljotina.
– Ako su mišljenja da to nije istina, onda bi bio red da nam to i kažu tijekom istraživanja, tako da tu reakciju možemo ubaciti u članak. Ili da i mi posumnjamo u rezultate našeg istraživanja pa da sve još jednom provjerimo, uključujući i validnost naših izvora, zaključio je novinar Financial Timesa, Olaf Storbeck.
Treba dodati kako je Fortenova grupa danas suvlasnicima poslala poziv na skupštinu koja će se održati 27. lipnja. Na toj skupštini će se glasati o prijedlogu da se postojeća obveznica, odnosno dug refinancira u iznosu od 1,1 do 1,2 milijarde eura, uz dodatni trošak zbog rasta kamata od 70 milijuna eura, izvijestio je novinar N1, Domagoj Novokmet. To je jedna od posljedica neuspjele prodaje udjela Sberbanka u kompaniji.
