Jasna A. Petrović: ‘Rast mirovina je manipuliranje statistikom, ljudi su siromašni’
Mirovine su nakon prvog ovogodišnjeg usklađivanja s isplatom u travnju probile magičnu granicu od 500 eura. Ipak, oko 60 posto umirovljenika svaki mjesec preživljava s manje od prosjeka. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović kaže da takav prikaz rasta mirovina nije ništa drugo doli manipuliranje statistikom. Smatra da ozbiljnijeg rješenja za siromaštvo umirovljenika neće biti sve dok Vlada ne prihvati njihove zahtjeve iz peticije ‘Veće mirovine odmah’.
Jasna A. Petrović | Foto: mirovina.hr
Prosječna mirovina svih oko 1,2 milijuna umirovljenika u travnju je prvi put prešla iznos od 500 eura. Sada iznosi 513 eura, a povećanje od 18 eura u prosjeku, rezultat je siječanjskog usklađivanja. Mirovina.hr prva je iznijela ovaj podatak, o čemu smo pisali ovdje. Iznos prosječne mirovine razlikuje se ovisno o tome računamo li i primanja korisnika prema posebnim propisima ili međunarodnim ugovorima. Riječ je o rasponu od 470 pa do 574 eura, prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Oko 60 posto umirovljenika živi s manje od prosjeka
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Hrvatska ima, bez isplata u inozemstvo, nešto manje od milijun umirovljenih građana. Točnije, njih 946.293 je s prosječnim primanjima od 531 euro. Ipak, čak 60 posto prima manje od toga iznosa. U brojkama, 564.088 umirovljenika ima manje od prosječnih 507 eura prikazanih prema razredima primanja, o čemu više možete pročitati ovdje.
Da je riječ o manipuliranju statističkim podacima, smatra predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović. Pritom misli na prikazivanje podataka o najvećim prosječnim iznosima u koji su uračunate i mirovine prema posebnim propisima. Novi statistički prikaz HZMO koristi od ove godine, pri čemu se prikazuje prosjek sveukupnih mirovina. Iz njih su izuzete one najniže koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, a dodane su mirovine ratnih invalida, HVO-a i vojske. Predsjednica SUH-a podsjeća da mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju već obuhvaćaju neke povlaštene kategorije, kao što su mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika, akademika i slično.
Prikaz većih mirovina zbog većeg udjela u plaći
– Toliko ljudi je siromašno, a najedanput su jako narasle mirovine, jer se zovu sveukupne. To je manipuliranje statistikom. Linija siromaštva za ovu godinu još uvijek nije poznata, ali službeni podaci Državnog zavoda za statistiku jasno pokazuju da imamo sve više građana u riziku od siromaštva koji kontinuirano raste. Medijalna mirovina je 424 eura pa se pitamo onda gdje su te velike mirovine. S takvim statističkim prikazom sve većih mirovina na kraju će ispasti da su si svi koji imaju manje od tih 500 i nešto eura sami krivi, jer nisu dovoljno radili i nisu uplaćivali doprinose, kaže Jasna A. Petrović.
Naime, novi statistički prikaz počeo se koristiti ove godine kako bi se, podsjeća Petrović, prikazao veći udio mirovine u prosječnoj plaći. Za umirovljene prema općim propisima, on se kretao na razini od 36 posto. Novom ‘matematikom’, popeo se vrlo brzo za deset posto više.
Vlada obećava veće mirovine, ali SUH traži više
Nova Vlada objavila je Program od 2024. do 2028. godine, o čemu smo pisali ovdje. Umirovljenike, obećaju, do kraja mandata čeka 30 posto veća mirovina, povoljniji model usklađivanja te trajni godišnji dodatak na mirovinu. Bit će i veća bonifikacija za rad nakon 65. godine, dok će majke dobiti godinu dana staža po djetetu. Međutim, svoje zahtjeve ima Sindikat umirovljenika Hrvatske. Pred Vladu će staviti više od 34.000 potpisa na peticiju ‘Veće mirovine odmah’.
Podsjetimo, SUH traži povrat duga umirovljenicima, jer su svi umirovljeni nakon 1999. zakinuti za prvi izračun aktualne vrijednosti mirovine. To bi značilo automatsko povećanje mirovina za 10,5 posto. Traže i češća usklađivanja i to sto posto prema povoljnijem indeksu cijena ili plaća te, uz ostalo, ukidanje penalizacije i dodatni staž za majke svim umirovljenicama.
– Ne znamo kada će nas nova Vlada primiti na razgovor i početi raspravljati o našim zahtjevima. Ovih dana ćemo ih svakako javno podsjetiti na to, zaključuje Petrović.
