Izračunali smo: Mirovine dviju povlaštenih skupina će s povratom i usklađivanjima rasti više nego u zadnjih 5 godina
Nakon što smo izračunali koliko su narasle sve mirovine po povlaštenim propisima od kraja 2018. do kraja 2022. godine i nakon što smo izračunali koliko će one s povratom od 10 posto i usklađivanjima narasti za pripadnike HVO-a i branitelje koji su mirovinu stekli radnim stažem, istu smo procjenu napravili i za još dvije vrste povlaštenih mirovina. Tako smo uvrštavanjem procjene usklađivanja od 5,44 posto, hipotetskog drugog usklađivanja od tri posto te povrata od dvaput po pet posto utvrdili koliko će do 1. siječnja sljedeće godine iznositi mirovine saborskih zastupnika, članova vlade, ustavnih sudaca i državnih revizora te članova HAZU-a.
Hrvatski Sabor
Premijer Andrej Plenković odlučio je ukinuti krizni zakon još iz vremena Jadranke Kosor, kojim je većini umirovljenih po posebnim propisima oduzeto 10 posto, ako su im mirovine bile više od 3.500 kuna (66,36 eura). Tako će im pet posto biti vraćeno od 1. srpnja, a ostatak od 1. siječnja 2024. godine.
Ranije smo istražili koliko su mirovine po posebnim propisima u svim kategorijama rasle u proteklih pet godina. Također, izračunali smo koliko će mirovine rasti do 1. siječnja 2024. pripadnicima HVO-a i braniteljima čije su mirovine priznate po općim propisima, a određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR), o čemu više možete čitati ovdje.
Istom ćemo metodologijom izračunati koliko će porasti mirovine u dvjema kategorijama povlaštenih umirovljenika, koji svakog mjeseca primaju najviše iznose. Riječ je o saborskim zastupnicima, članovima vlade, ustavnim sucima i državnim revizorima u jednoj skupini te umirovljenim članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Dakle, najprije ćemo im na iznos mirovine u prosincu prošle godine dodati prvo usklađivanje, koje bi prema analizi Željka Šempera, koju možete pročitati ovdje, trebalo iznositi 5,44 posto. Zatim ćemo dodati prvih pet posto povrata mirovina, potom drugo usklađivanje, za koje smo hipotetski utvrdili rast od tri posto, a potom i drugi petpostotni povrat.
Saborske mirovine će rasti za skoro 300 eura
Krenut ćemo najprije s mirovinama saborskih zastupnika, članova vlade, ustavnih sudaca i državnih revizora. Zbog jednostavnosti, dalje ćemo ih nazivati saborskim mirovinama. One su, kako smo već ranije utvrdili od prosinca 2018. do prosinca 2022. godine narasle u prosjeku za 195,57 eura (1.473,51 kunu) ili za 13,08 posto. Posljednjeg mjeseca prošle godine one su iznosile prosječno 1.495,32 eura (11.266,49 kuna).
S prvim usklađivanjem od 5,44 posto, one će narasti za 81,35 eura (612,90 kuna). Tako će prosječni iznos mirovina za ožujak (kad stigne usklađivanje) biti 1.576,67 eura (11.879,42 kune). Na to u srpnju stiže prvi povrat od pet posto, što znači da će saborske mirovine opet porasti za prosječnih 78,83 eura (593,97 kuna), na ukupno 1.655,50 eura ili 12.473,36 kuna. S hipotetskim usklađivanjem od tri posto bit će im dodano još 49,66 eura (374,20 kuna), čime će doći na prosječni iznos od 1.705,16 eura (12.847,56 kuna). Naposljetku, 1. siječnja sljedeće godine stiže povrat drugih pet posto davno oduzetog dijela mirovine, koji će bivšim političarima, sucima i revizorima donijeti još 85,26 eura (642,38 kuna). Time će saborske mirovine prosječno iznositi 1.790,42 eura (13.489,94 kuna).
Dakle, u svega godinu dana, saborske će mirovine porasti za 295,10 eura ili 2.223,45 kuna, odnosno za 16,48 posto. Ponovit ćemo, od kraja 2018. do kraja 2022. godine rasle su za 195,57 eura (1.473,51 kunu) ili za 13,08 posto. Ovogodišnji rast je, tako, veći za 99,53 eura, 749,94 kune ili 33,73 posto od rasta saborskih mirovina u zadnjih pet godina. Srećom, ove su mirovine ukinute krajem 2011. godine, za vrijeme premijera Zorana Milanovića, pa ih primaju samo oni koji su do tada obnašali neku od ranije navedenih dužnosti, a više nisu aktivni. No, i dalje izazivaju negativne konotacije koje su kvalitetno opjevane u pjesmi kninskog repera Vojka V, koju možete poslušati ovdje.
Nezanemariv rast mirovina članova HAZU-a
Slična se situacija može razviti i kod mirovina umirovljenih članova HAZU-a. One su u posljednjih pet godina porasle za prosječno 151,60 eura (1.142,22 kune) ili 11,43 posto. U prosincu je njihova mirovina iznosila 1.326,04 eura (9.991,05 kuna).
S usklađivanjem od 5,44 posto te će mirovine u prosjeku porasti za 72 eura (542,51 kunu) te se podići na razinu od 1.398,04 eura (10.533,56 kuna). Prvi povrat od pet posto, akademicima će ponuditi dodatni rast mirovina za 69,90 eura (526,68 kuna), odnosno na prosječni iznos od 1.467,95 eura (11.060,24 kune). Drugo usklađivanje za koje smo konzervativno, bez dostupnih parametara, procijenili da će biti oko tri posto, donijet će povećanje povlaštenih mirovina u ovoj kategoriji za 44,04 eura (331,81 kunu) na prosječnih 1.511,98 eura (11.392,05 kuna). Drugi dio povrata mirovina označit će rast od dodatnih 75,60 eura (569,60 kuna) na ukupno 1.587,58 eura (11.961,65 kuna).
Tako će u ovoj godini, odnosno s 1. siječnjem 2024., mirovine članova HAZU-a porasti za 261,54 eura ili 1.970,60 kuna, odnosno 16,47 posto. U usporedbi s rastom u proteklih nekoliko godina, ove će mirovine porasti više za prosječno 109,94 eura (828,38 kuna) ili 42,04 posto. Ovdje treba naglasiti kako je prosječni staž umirovljenih HAZU-ovaca 42 godine i pet mjeseci.
