Izračunali smo koliko država mjesečno plaća mirovinskih doprinosa umjetnicima
U jeku rasprava o opravdanosti da država plaća doprinose i umjetnicima s visokim prihodima, odlučili smo provjeriti koliki je stvarni mjesečni trošak za jednog korisnika tog statusa. Na temelju službene osnovice propisane za 2025. godinu, izračunali smo ukupne doprinose koje država pokriva iz proračuna. U međuvremenu, oglasili su se i samostalni umjetnici – poručuju da njihova prava nisu povlastica, već temelj za preživljavanje.
Pjevačica, Foto: Canva
Nakon što je slučaj glazbenika Mile Kekina izazvao niz reakcija i otvorio pitanje opravdanosti plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za samostalne umjetnike iz državnog proračuna – o čemu smo već pisali ovdje – sada su se priopćenjem javnosti objavljenom na Facebooku oglasili i sami umjetnici. Reagirali su na način na koji je tema obrađena u medijima te tvrde da se stvara kriva slika o njihovom statusu i uvjetima rada.
Umjetnici kažu da im je koeficijent 13 godina bio smanjen
Kako navode, koeficijent prema kojem se obračunavaju doprinosi za ovu kategoriju smanjen je još 2009. godine s 1,2 na 0,8 kao mjera štednje, a povratak na prijašnju razinu dogodio se tek nakon 13 godina. Tvrde kako se sada i ta ispravka pogrešno prikazuje kao povlastica, dok istovremeno drugi javni sektori imaju znatno povoljnije koeficijente.
Prema aktualnoj Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2025. godinu, osnovica za samostalne umjetnike kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna iznosi 2.157,60 eura. Na temelju tog iznosa, država mjesečno plaća 323,64 eura za mirovinsko osiguranje u prvi stup, 107,88 eura u drugi stup, te 356,00 eura za zdravstveno osiguranje. Ukupan mjesečni trošak po korisniku tog statusa tako iznosi 787,52 eura.
U svom obraćanju medijima, umjetnici ističu da većina njih ne ostvaruje visoke prihode i da uz nesigurne uvjete rada imaju i ograničena socijalna prava – primjerice, pravo na bolovanje tek nakon 42 dana bolesti. Navode i da su kreditno nesposobni, te da su troškovi njihovog rada često visoki jer sami pokrivaju najam ateljea, alata, softverskih licenci, materijala i nastupa.
‘Kažnjavanje uspješnih umjetnika’
Također upozoravaju da bi uvođenje dohodovnog cenzusa, koje se spominje kao moguća mjera, dovelo do dodatne nesigurnosti i ‘kažnjavanja uspješnih umjetnika’, što smatraju neprihvatljivim. Poručuju da status samostalnog umjetnika ne treba tumačiti kao oblik socijalne pomoći, već kao institucionalno priznanje profesionalnog umjetničkog rada.
U zaključku navode da zajednica samostalnih umjetnika u Hrvatskoj broji tek oko 1.300 osoba iz svih područja umjetnosti te se pitaju zašto se njihova prava i dalje dovode u pitanje i javno problematiziraju – umjesto da se, kako kažu, otvori rasprava o uvjetima njihova rada i načinu na koji doprinose društvu.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
