Iz šupljeg u prazno: Vlada najavila povećanje uplata za mirovine iz proračuna, a EU tvrde da će ih smanjiti
Svega mjesec dana prije nego što je Vlada predstavila kontroverzne izmjene poreznog sustava kojima će rupu u mirovinskom sustavu nastalu uvođenjem olakšica na doprinose nadoknaditi iz proračuna, prihvatila je i poslala u Bruxelles Program stabilnosti Hrvatske do 2026. godine. U njemu stoji kako će se pokrivanje manjka u mirovinskom sustavu iz proračuna postupno smanjivati s trenutnih 3,6 posto na oko 2,4 posto BDP-a do 2070. godine.
Euro | Foto: mirovina.hr
Protekloga tjedna predstavljen je novi krug porezne reforme, koji bi nakon uobičajene procedure i izglasavanja u Saboru, na snagu trebao stupiti 1. siječnja. Njime su, između ostalog, predviđene olakšice u mirovinskom sustavu za osobe s niskim prihodima.
Maksimalni iznos olakšice je 300 eura, što znači da će poslodavci biti oslobođeni plaćanja mirovinskih doprinosa na taj iznos plaće radnika. Tu će razliku, pak, nadoknaditi država iz proračuna. No, svega mjesec dana ranije, Vlada je poslala dokument Europskoj uniji u kojem tvrdi da će smanjiti iznos koji iz proračuna daje za mirovinski sustav, doznaje novinar RTL-a Ilija Radić.
Kontradiktornosti porezne reforme
Šestim krugom porezne reforme Vlada je predvidjela da će nadoknaditi doprinose izgubljene olakšicom s 329 milijuna eura. No, ranije je prihvatila Program stabilnosti Hrvatske do 2026. godine.
– S obzirom na to da se u projiciranom razdoblju očekuje postupno povećanje udjela doprinosa za mirovinsko osiguranje uplaćenih u prvi stup, transferi iz državnog proračuna za pokrivanje manjka postupno će se smanjivati s trenutnih 3,6 posto na oko 2,4 posto BDP-a do 2070. godine, stoji u tom dokumentu.
Dakle, Hrvatska pred očima EU planira smanjiti državna izdvajanja za mirovine, ali istodobno će na isti način pokrpati rupe u mirovinskom sustavu nastale povećanjem plaća. Kako jedno s drugim nikako ne ide, odgovor je dao ministar rada i mirovinskog sustava.
– Točna verzija je da je rezultat Vlade da se povećava pokrivenost isplata mirovina i točna je verzija da s 1. siječnja poreznom reformom želimo za one s najmanjim plaćama smanjiti osnovicu za uplatu onih 15 posto u prvi mirovinski stup. Dakle, porezna reforma na snagu stupa s 1. siječnja. Kad reforma stupi na snagu, onda ćemo Europsku komisiju obavijestiti što smo učinili, poručio je Marin Piletić.
Zanimljivo, Međunarodni monetarni fond je nedavno preporučio, zbog evidentnog starenja stanovništva, da se pribjegne plaćanju većih mirovinskih doprinosa ili da se produlji radni vijek, piše novinarka Večernjeg lista, Ljubica Gatarić. Potonje je suzbijeno referendumom 2019. godine, dok je Vladina najava dodatnih ulaganja proračunskih sredstava u mirovinski sustav kontradiktorna ne samo Programu stabilnosti, već i preporukama MMF-a.
Mogući prigovori iz Bruxellesa
Europska bi komisija, neslužbeno se doznaje, o Programu stabilnosti Hrvatske trebala odlučivati u studenom. Ekonomist Mladen Vedriš smatra da će u Bruxellesu imati štošta prigovoriti.
– Ovo je jedan, kažimo elegantno, nespretni potez koji će trebati sigurno europskoj komisiji objasniti. Bilo bi bolje da je tih 400 milijuna eura usmjereno na povećanje plaća i da predstavlja realnu kompenzaciju inflacije, tvrdi Vedriš.
Srećom, još nije počela javna rasprava o izmjenama u poreznom sustavu. No, kakav god ishod na kraju bude, umirovljenicima će teško biti bolje.
– Puno umirovljenika živi ispod 4.000 kuna (530,89 eura), točnije ispod linije siromaštva, koja je 3.200 – 3.300 kuna (424,71 – 437,99 eura). Više od 50 posto njih živi ispod te granice siromaštva za samca, govori Igor Knežević, glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske.
