Istražili smo mirovinski sustav domaćina SP-a u nogometu: Katar ima neobičan model i vrtoglave iznose mirovina
Mirovinski sustav domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu se temelji na posebnim mirovinama za državne službenike i posebnim za privatni sektor. Izmjenama zakona će od nove godine kriteriji biti u većoj mjeri ujednačeni. Tamošnji mirovinski sustav poznaje nasljeđivanje mirovina, a honorira i povratak na posao iz mirovine.
Katar, zastava | Foto: Unsplash
Oči svjetske javnosti sve su više uperene prema Arapskom zaljevu, s obzirom na to da 20. studenog počinje svjetsko prvenstvo u nogometu, koje će se održati u Katru. Ta malena poluotočna državica broji nešto manje od tri milijuna stanovnika, a poznata je kao jedna od najbogatijih država svijeta. Stoga smo odlučili provjeriti kakve su mirovine u Katru i po kojim principima funkcionira tamošnji mirovinski sustav.
Zanimljivo, i oni su proveli svojevrsnu mirovinsku reformu. Sredinom rujna su objavili novi Zakon o socijalnom osiguranju koji stupa na snagu 3. siječnja 2023., a najavili su i novi mirovinski plan za umirovljenike iz privatnog sektora. Naime, njihov mirovinski sustav počiva na dva različita dijela. Jedan se odnosi na zaposlenike državnih institucija koje je odredila Opća uprava za mirovinsko i socijalno osiguranje, a drugi na privatni sektor, što uključuje i nevladine institucije od nacionalnog značaja, poput Katarskog financijskog središta.
Prema ranijem modelu, zaposlenici u državnoj službi su u mirovinu mogli otići uz uvjet da ostvare 15 godina staža unutar državnog sektora. Muškarci su se mogli umiroviti sa 60, a žene s 55 godina. Prijevremena mirovina je bila moguća s 40 godina života. Sada je to promijenjeno pa će u mirovinu ići oni koji imaju najmanje 25 godina staža, a dob za prijevremeno umirovljenje podignuta je na 50 godina. Uz to, pravo na “državnu” mirovinu imaju i državljani drugih zemalja Vijeća za zaljevsku suradnju (Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Omana) koji su zaposleni u katarskim državnim tijelima.
Iznosi o kojima možemo sanjati
Izmjenama zakona ovo će se pravo odnositi i na privatni sektor, odnosno na tvrtke koje zapošljavaju jednog ili više državljana Katra te na samozaposlene državljane Katra. Dosad nije postojao limit za odlazak u mirovinu iz privatnog sektora. Oni koji rade u obiteljskim tvrtkama ili tvrtkama koji su izuzete iz katarskog Zakona o radu, ali imaju vlastiti pravilnik o zaposlenicima, u mirovinu će ići po posebnim propisima.
Cilj izmjena tamošnjeg zakona je isti kao i kod nedavnih izmjena našeg ZOMO-a – potaknuti ljude da ostanu dulje u svijetu rada i smanjiti negativne ekonomske učinke ranijeg umirovljenja. No, izmjene će donijeti i neke promjene u isplatama mirovina.
Najmanji iznos mirovine za zaposlene u državnim tijelima bit će 15.000 katarskih rijala (30.855 kuna), a uz to će dobiti i još 6.000 rijala (12.342 kuna) stambenog dodatka. Ove iznose će moći primiti i zaposleni u privatnom sektoru, ali uz posebno odobrenje Opće uprave i nadležnog ministra. Za one koji su uplaćivali doprinose 30 ili više godina, iz mirovinskog fonda će biti osigurana i dodatna sredstva.
Velike obveze poslodavaca
Kad govorimo o doprinosima, novim izmjenama zakona oni će porasti s 15 na 21 posto neto plaće zaposlenika, odnosno plaće koja se isplaćuje uz socijalnu naknadu ili naknadu za stanovanje, a u najvišem iznosu od 100.000 rijala (205.700 kuna). Od toga će 14 posto snositi poslodavac, a sedam posto zaposlenik. Dosad su poslodavci uplaćivali 10 posto, a zaposlenici pet posto doprinosa.
Oni poslodavci koji će biti obuhvaćeni novim Zakonom o socijalnom osiguranju, morat će revidirati svoje mirovinske planove, odnosno ugovore o radu. Naime, ranije je svaka tvrtka za sebe određivala mirovinske planove za svoje zaposlenike, u skladu s njihovom visinom primanja. Nakon što zakon stupi na snagu, morat će dostaviti Općoj upravi za mirovinsko i socijalno osiguranje popis zaposlenika, ali i zahtjev za registracijom u mirovinski. Kaznu od 30.000 rijala, odnosno jedne najniže mirovine za državne službenike platit će oni poslodavci koji ne budu uplaćivali doprinose u cijelosti te oni koji će prisiljavati zaposlenike da plaćaju doprinose umjesto njih.
Mirovine se u Kataru obračunavaju na način da se u formulu izračuna uračunava staž, ali i plaća u posljednjoj godini zaposlenja. Ovisno o krajnjem iznosu mirovina, umirovljenici imaju pravo i na dodatke. Uz to, državni fond može podmiriti uplatu doprinosa poslodavca, ali uz striktne kontrole i posebno odobrenje Vijeća ministara.
Postoje i mirovine uz rad
Pravo na mirovinu, osim državljana Katara i onih iz zemalja VZS-a koji su zaposleni u katarskim javnim službama, imaju zaposlenice koje daju otkaz da bi skrbile o vlastitoj djeci s posebnim potrebama. One mogu zadržati mirovinu bez umanjenja za najmanje 20 godina staža. Katarski mirovinski sustav poznaje i obiteljske mirovine, tako da pravo na njih, uz katarske državljane imaju djeca katarskih umirovljenika koja nisu katarski državljani, djeca udovica koje nisu iz Katara, djeca roditelja koji nisu iz Katara te braća i sestre koji nisu iz Katara.
Postoji i mogućnost rada uz mirovinu, odnosno povratka na radno mjesto iz mirovine. Ako se umirovljenik vrati na posao u privatnom sektoru, njegova će mirovina biti pribrojena uz plaću pod uvjetom da više ne uplaćuje mirovinske doprinose.
Podzakonskim aktima, koji bi trebali biti doneseni do stupanja zakona na snagu, bit će uređena mirovinska prava za nedržavljane Katra koji rade u privatnom sektoru, ali i za iseljenike. Kod prvotnih su i radnička prava problematična, s obzirom na to da su mnogi stradali na izgradnji stadiona za Svjetsko prvenstvo, a međunarodne organizacije upozoravaju i na potplaćenost, prekovremeni rad i druge probleme inače regulirane međunarodnim radnim pravom. Potonji, pak, nemaju pravo na “državne” mirovine, što znači da im mirovina ovisi o uplatama doprinosa u drugim zemljama.
