Istražili smo: Gotovo 100.000 Hrvata prima njemačke mirovine; evo koliko one iznose i kako do njih
Prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja 98.055 hrvatskih državljana primalo je njemačke mirovine u 2021. godini. No, vrijedi primijetiti kako su bolje prošli oni koji su odlučili ostati živjeti u Njemačkoj i nakon svog radnog vijeka. Otkrivamo zbog čega je to tako i na koji način je moguće ostvariti njemačku mirovinu koja se za Hrvate kreće od 453 do 945 eura.
Foto: Unsplash
Ljudi s ovih prostora desetljećima odlaze u Njemačku u potrazi za boljim životom. Nastavilo se to i otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Prema podacima njemačkih statističara, krajem 2021. godine u Njemačkoj je živjelo 434.610 hrvatskih državljana. Godine 2013., kad je Hrvatska ušla u EU, broj Hrvata u Njemačkoj iznosio je 240.543, dakle gotovo pa dvostruko manje. Uz to, čak više od 131.000 Hrvata odgovorilo je tijekom popisa stanovništva kako se u Njemačku doselilo isključivo zbog zaposlenja, prenosi Večernji list.
No, među njima je i velik broj ljudi koji su svoju mirovinu zaradili kao gastarbajteri. Pojam “njemačka mirovina” uvijek je izazivao divljenje. Neki su umirovljenici odlučili vratiti se u Hrvatsku, jer je sve donedavno život ovdje bio jeftiniji, a dobivene eure se moglo pomnožiti sa 7,5 kako bi dobili isplatu u kunama. Jasno je da su to bili iznosi koji izazivaju strahopoštovanje u odnosu prema domaćim mirovinama o kojima smo više pisali ovdje. Da ne govorimo da uz to primaju i redovitu hrvatsku mirovinu, ako su ispunili sve kriterije za njenu isplatu.
Velike razlike u prosječnim mirovinama
Prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja (Deutsche Rentenversicherung Bund – DRV), u 2021. godini isplaćeno 55.038 mirovina Hrvatima koji su se vratili te 43.017 mirovina onima koji su ostali živjeti u Njemačkoj. Dakle, njemačku mirovinu primalo je ukupno 98.055 Hrvata. Podaci za 2022. godinu još nisu dostupni, poručili su nam iz DRV-a.
Te su godine Hrvatima koji su otišli iz Njemačke isplatili mirovine u prosječnom iznosu od 453 eura (3.413,13 kuna), dok su onima koji su ostali prosječne mirovine iznosile oko 945 eura (7.120,10 kuna). Iako nam nisu objasnili toliku razliku između mirovina, može se pretpostaviti kako je tu riječ o malom broju ostvarenih godina staža, penalizaciji za prijevremeno umirovljenje (u Njemačkoj je to 0,3 posto po mjesecu, op.a.), obiteljskim mirovinama, ali i onima koje su isplaćene prije nego što je Hrvatska ušla u EU, što znači da su tada podlijegale oporezivanju i drugim ograničenjima, o čemu više možete čitati ovdje. Iz DRV-a su nam poručili kako prebivalište, srećom, više ne utječe na iznos uplaćene mirovine. Naime, to je uređeno zajedničkim europskim ugovorom o socijalnom osiguranju.
– Za državljane obje zemlje vrijede propisi o jednakim pravima i obvezama iz socijalnog osiguranja prema europskom pravu. Propisi koji odstupaju od ovoga odnose se na državljane zemalja koje ne podliježu europskom pravu i s kojima Njemačka nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju. Primjerice, razdoblje rada u tim državama ne uračunava se u minimalni staž osiguranja pri ostvarivanju prava na mirovinu u Njemačkoj, pojasnili su iz DRV-a.
Kako do njemačke mirovine?
Do njemačke mirovine se dolazi slično kao i do hrvatske. Potrebno je skupiti dovoljan broj godina staža, koji se, ovisno o vrsti mirovine kreće od pet do čak 45 te redovito uplaćivati doprinose u mirovinsko osiguranje. Potonje se posebno odnosi na obrtnike i samozaposlene, koji moraju uplatiti zakonski određeni iznos doprinosa, koji je ekvivalent iznosu doprinosa unutar raspona od pet godina, da bi im mirovina bila obračunata bez ustezanja.
Uz to, ovisno o vrsti mirovine koju netko prima iz njemačkog mirovinskog sustava, prilikom njenog izračuna u obzir dolazi i vrijeme provedeno na bolovanju ili na porodiljnom dopustu, pa čak i period nezaposlenosti. Jasno, potrebno je zadovoljiti i kriterij dobi za umirovljenje. Tako su osobe rođene prije 1947. godine u mirovinu mogle ići u dobi od 63 godine. Onima koji su rođeni između 1947. i 1963., postupno se povećava dob za odlazak u mirovinu, slično dobnom kriteriju za odlazak žena u mirovinu u Hrvatskoj, o čemu smo također pisali. Oni koji su rođeni nakon 1964. godine u mirovinu mogu otići kad navrše 67 godina.
Za razliku od Hrvatske, oni koji se odluče raditi uz mirovinu, ne moraju se odreći pola iznosa mirovine. DRV će im nastaviti plaćati puni iznos mirovine, s obzirom na to da redoviti starosni umirovljenici nemaju ograničenje u visini prihoda. Stoga i ne čudi što je Njemačka u vrhu po zapošljavanju umirovljenika, o čemu smo već ranije pisali. Oni koji su otišli u prijevremenu ili bilo koji drugi oblik mirovine, osim invalidske, suočit će se s ograničenjima u isplati. Naravno, riječ je samo o osnovnim zahtjevima. I u Njemačkoj, kao i u Hrvatskoj, postoje neke specifične odredbe koje se primjenjuju samo u pojedinim slučajevima.
Postoji i jedna zanimljivost u njemačko-hrvatskim mirovinskim odnosima. Dok se za sve hrvatske mirovine koje se uplaćuju u inozemstvo i one koje se iz inozemstva uplaćuju ovdje brine Središnja služba HZMO-a u Zagrebu, Hrvati koji rade u Njemačkoj ili primaju tamošnju mirovinu mogu se obratiti središnjem uredu DRV-a te uredu posebnog mirovinskog osiguranja za željezničare i mornare. No, za isplatu mirovina Hrvatima, ma gdje oni bili, zadužen je područni ured DRV-a Južne Bavarske u Landshutu.
