Inženjer Darko nakon 41 godine rada dobio 503 eura mirovine: ‘Prilično sam razočaran’
Rješenje o starosnoj mirovini čekao je četiri mjeseca, a brojka koju je napokon ugledao neugodno ga je iznenadila. Naime, umirovljeni inženjer Darko za više od četiri desetljeća rada dobio je svega 503 eura mirovine. Ona mu iznosi gotovo jednako kao najniža mirovina za više od 41 godine staža. Da dodatno ne radi na četiri sata, ne bi imao dovoljno za život.
Ilustracija: Rawpixel
Zahtjev za starosnu mirovinu 64-godišnji inženjer Darko predao je 1. lipnja ove godine, nakon više od 41 godine radnog staža. Kako ni tri mjeseca kasnije nije dobio rješenje, obratio nam se za pomoć, jer za to vrijeme nije dobivao ni predujam mirovine, o čemu smo pisali ovdje. Ubrzo nakon toga, u rujnu je dobio uplatu tromjesečnih zaostataka, a vrlo brzo i prvu mirovinu koja mu je isplaćena u listopadu. Međutim, brojka koju je ugledao na pristiglom rješenju o mirovini s izračunom neugodno ga je iznenadila.
‘Nisam sretan, iako sam znao da neće biti puno više’
– Po izračunu to je 490 eura, što je manje od trenutne minimalne mirovine koja je 491 eura. Uz dodatak po zadnjem usklađivanju, ukupan bruto iznos mi je 533 eura, neto oko 503 eura. S obzirom na to da radim na četiri sata, plaćam porez, a zbog toga što radim i prelazim cenzus nemam pravo ni na Vladin dodatak. Nisam baš sretan s iznosom, iako sam znao da neće biti nešto puno više, ali sve u svemu prilično sam razočaran, kaže nam umirovljenik Darko.
Kako i ne bi bio razočaran nakon što je za 500-tinjak eura odradio više od četiri desetljeća. S obzirom na to da se nalazi u kategoriji starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, njegova su primanja daleko ispod prosjeka. Naime, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 46.014 građana u Hrvatskoj prima ovu vrstu mirovine, a koja u prosjeku iznosi 642 eura.
Prilikom odlaska u mirovinu rade se dva izračuna
Osim radnog staža, u izračunu mirovine bitan faktor je visina plaće. Ukoliko je radnik većinu radnog vijeka radio za ispodprosječnu plaću, velike su šanse da će mu biti određena najniža mirovina. Naime, kod svakog odlaska u mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi dva izračuna.
Prvi izračun je prema zarađenoj bruto plaći, godinama staža, mirovinskom i polaznom faktoru i aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) od trenutnih 11,77 eura, na što ide dodatak od 27 posto. Usporedno s tim radi se izračun najniže mirovine, koja se računa tako da se godine staža pomnože s vrijednošću najniže mirovine (VMN) od trenutnih 12,13 eura te polaznim faktorom u slučaju prijevremene mirovine.
Radniku se isplaćuje ona mirovina koja je povoljnija. U slučaju rada na četiri sata, taj se dohodak pribraja mirovini i ako prelazi iznos od 530,89 eura (4.000 kuna) na razliku se plaća porez od 10 posto.
Najniža mirovina može biti puno povoljnije rješenje
Ekonomskog stručnjaka Željka Šempera pitali smo za koliku plaću trebamo raditi kako ne bismo dobili najnižu mirovinu.
– To je individualno, jer sve ovisi o visini plaće, kao i broju godina mirovinskog staža. Razlike između zarađene i najniže mirovine mogu biti minimalne, ali primjerice, povećanjem najniže mirovine korisnik svoje zarađene mirovine može postati korisnikom najniže mirovine, koja mu postaje povoljnija. Ima 306.944 korisnika najniže mirovine, s prosječnom mirovinom od 316,77 eura, dok zarađena mirovina iznosi 214,60 eura, što je dodatak od 102,17 eura ili 32,25 posto. I tu se postavlja pitanje, gdje je granica između solidarnosti i socijale, rekao nam je mirovinski analitičar Željko Šemper (HSU).
