Invalidske mirovine su za samo 55 eura veće od najnižih mirovina, a stanje neznatno mijenja inkluzivni dodatak
Osobe s invaliditetom imaju znatno teži život od osoba bez invaliditeta, a i iznos njihovih mirovina također je puno manji. Tako su korisnici invalidske mirovine bez međunarodnih ugovora u prosincu u prosjeku dobili 374,43 eura, a to je ujedno samo 31 posto u prosječnoj plaći za studeni. Ipak, najviše korisnika invalidskih mirovina ima 19 godina staža i mirovinu od 307,61 euro. Iako će dobiti inkluzivni dodatak, on ne mijenja puno stanje.
Osoba s invaliditetom | Foto: Unsplash
Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 313.197 ili 47,6 posto je u dobnoj skupini 65 i više godina, prema podacima za rujan Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Što se tiče korisnika invalidske mirovine, u prosincu ih je bilo 88.526, a uz mirovinu neki će dobiti i inkluzivni dodatak, o čemu smo pisali i ovdje.
Mnogi problemi osoba s invaliditetom
Osobe s invaliditetom nailaze na razne probleme svakoga dana, a među njima je i nedostatak socijalnih usluga u zajednici, a tu su i mnogi drugi problemi. Oni su među najranjivijim kategorijama kada se govori o siromaštvu, ali i o ostvarivanju neovisnosti, samostalnosti i pristupu društvenim resursima kao što su obrazovanje, rad, kultura i odgovarajuća zdravstvena zaštita, kako nam je u ovom tekstu rekao Darijo Jurišić, zamjenik Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Još jedan problem su i iznosi njihovih mirovina. Tako su korisnici invalidske mirovine u prosincu dobili prosječnu mirovinu u iznosu od 374,43 eura, dok je isti taj mjesec iznos najniže mirovine bio 318,95 eura. Radi se o razlici od samo 55 eura. Ovo je i dalje sramotno nisko s obzirom na to da ove osobe nemaju prevelikih mogućnosti za rad na pola radnog vremena i dodatnu zaradu, ali i s obzirom na to da osobe s invaliditetom dodatni novac moraju izdvajati na pomagala ili lijekove.
Mirovine niže od medijana
– Invalidski umirovljenici imaju medijan mirovine samo 370,65 eura, što znači da ih preko polovice ima mirovine niže od medijana. Bijedne mirovine. Ako si osoba s invaliditetom i k tome samac, tvoja je mirovina preniska za preživljavanje. Osoba koje primaju invalidsku mirovinu ima samo 9,38 posto od ukupnog broja od 946.347 umirovljenika bez onih s međunarodnim ugovorima, navodi predsjednica Sindikata umirovljenika hrvatske Jasna A. Petrović u Glasu umirovljenika. Ipak, kod ovog izračuna su uzeti podaci za studeni, kada je bilo 88.800 korisnika invalidske mirovine s prosječnim iznosom od 374,01 eura.
Kada pričamo o osobama s invaliditetom, važno je spomenuti i inkluzivni dodatak, koji će dobivati osobe koje su korisnici jedne od četiri naknade, a nakon donošenja rješenja isplatit će se razlika iznosa retroaktivno od 1. siječnja. Saznali smo kako će korisnicima osobne invalidnine, među kojima je više od 17.000 građana starijih od 65 godina, inkluzivni dodatak biti isplaćen u prve tri razine, odnosno u iznosu od 720, 480 i 432 eura. Samim time će mjesečno dobivati dodatni iznos na mirovinu koji nije velik, ali nešto ipak znači. Više možete pročitati u ovom tekstu.
Samo 31 osoba ima više od 670 eura
Korisnici invalidske mirovine | Foto: Screenshot HZMO
Naravno, najveću mirovinu ponovno imaju oni s najviše godine staža, kao što je slučaj i kod dugogodišnjih osiguranika koji primaju starosnu mirovinu, o čemu smo pisali ovdje. Tako korisnici invalidske mirovine bez međunarodnih ugovora koji imaju 46 i više godina staža imaju mirovinu u iznosu od 671,49 eura, što čini 55,59 posto udjela u prosječnoj plaći za studeni 2023. godine. Nažalost, u našoj zemlji je samo 31 ovakva osoba. S druge strane, korisnici invalidskih mirovina koji imaju do 19 godina staža, a kojih je 35.792, imaju prosječnu mirovinu u iznosu od 307,61 euro, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Gledano prema svotama mirovina raspoređenima po razredima, najviše korisnika, njih 22.224 u prosjeku prima 308,51 euro, a radili su 21 godinu. Prosječan iznos mirovine od 1.244,26 eura ima 245 osoba koje imaju 29 godina i mjesec dana staža. Treba napomenuti i kako se invalidske mirovine pretvaraju u starosnu, što se događa po automatizmu kada umirovljenik napuni 65 godina života, a što je još 2014. godine uveo tadašnji ministar Mirando Mrsić. Ovakvih korisnika mirovina je bez međunarodnih ugovora ukupno 65.995, a primaju mirovinu u iznosu od prosječnih 475,69 eura, što čini 39,38 posto u plaći. Ipak, ovdje postoje dva problema na koje je upozorila Petrović.
Dva su glavna problema invalidskih mirovina
– Problem broj jedan je što su invalidski umirovljenici poumirali zbog bolesti i siromaštva jer su imali bijedne mirovine, a drugi su prebacivani u starosne, s jednako bijednim mirovinama. Europska komisija nam već ozbiljno zamjera problem nedovoljne adekvatnosti svih mirovina, a posebno invalidskih, te će se konačno krenuti u borbu za zakonske izmjene u korist invalidskih umirovljenika, objasnila je.
Problem broj dva je, kako kaže, u tome što je ubacivanjem enormnih količina invalidskih umirovljenika čim napune 65 godina u statistike starosnih umirovljenika, došlo do posve nerealnih statistika. Tako ispada da se naši umirovljenici umirovljuju sa sve nižim radnim stažem, a to je samo zato što su se u taj prosjek preselili invalidi sa svojih prosječno 21-22 godine radno staža, napisala je Petrović u Glasu umirovljenika.
