HZMO u Osijeku nije dao djetetu s cerebralnom paralizom mirovinu umrlog tate, a sve je završilo na Europskom sudu
Dijete koje boluje od cerebralne paralize je nakon smrti oca imalo pravo na obiteljsku mirovinu zbog potpune nesposobnosti za rad, a ovaj zahtjev je prvo odbio HZMO, a onda i drugi hrvatski sudovi. Ipak, pravdu je sada ispravio Europski sud za ljudska prava koji je dosudio odštetu od 4.650 eura, a ova presuda je konačna.
Osoba u invalidskim kolicima | Foto: Pexels, alexandre saraiva carniato
Europski sud za ljudska prava je objavio presudu kojom je utvrdio povredu prava na pošteno suđenje zbog proceduralnih nedostataka u postupku za priznanje podnositeljevog prava na obiteljsku mirovinu. Sve o obiteljskim mirovinama možete pročitati u ovom tekstu.
Zaključeno je da kod djeteta ne postoji opća nesposobnost za rad
Podnositelj zahtjeva od svoje četvrte godine boluje od cerebralne paralize. Nakon što mu je otac umro, njegova je majka nadležnoj službi HZMO-a u Osijeku podnijela zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu za podnositelja zahtjeva. Tadašnji zakon je dopuštao da dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja, ako ga je roditelj uzdržavao do svoje smrti i ako je dijete potpuno nesposobno za bilo kakav rad.
Ipak, ovaj zahtjev je odbijen jer su nadležna tijela smatrala da kod djeteta ne postoji opća nesposobnost za rad. Njegovu upravnu tužbu je odbio Visoki upravni sud, dok je Ustavni sud Republike Hrvatske odbacio njegovu ustavnu tužbu, navodi se u priopćenju Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Kao što smo pisali ovdje, HZMO je primio ukupno 22.672 zahtjeva za obiteljsku mirovinu u tri mjeseca, a za dio obiteljske je zaprimio čak 100.833 zahtjeva. Iz Mirovinskog dodaju kako je u obradi trenutno ukupno 82.207 zahtjeva za cijelom ili dijelom obiteljske mirovine.
Europski sud za ljudska prava je sada dosudio odštetu
Podnositelj se žalio pred Europskim sudom za ljudska prava na nepoštenost odluke jer podnositelj nije učinkovito sudjelovao u postupku izrade drugostupanjskog vještačenja, dok se nije ni mogao očitovati na to vještačenje.
Europski sud je primijetio da je prvi vještak u svom nalazu naveo da je pregledao podnositelja u predvorju ustanove, zbog čega nije mogao točno utvrditi podnositeljevo zdravstveno stanje. U drugostupanjskom upravnom postupku, vještak je svoj nalaz i mišljenje temeljio samo na medicinskoj dokumentaciji te taj nalaz nije bio dostavljen podnositelju zahtjeva. Prema ocijeni Europskog suda, niti jedan od tih nalaza i mišljenja nije sadržavao obrazložene razloge za ocjenu da kod podnositelja ne postoji takozvana opća nesposobnost za rad.
Da stvar bude bolja, ove sve nedostatke nije ispravio ni Visoki upravni sud, jer je smatrao da su nebitni za pravilno rješavanje podnositeljevog zahtjeva.
Europski sud je sada utvrdio povredu prava na pošteno suđenje i podnositelju zahtjeva dosudio 4.000 eura nematerijalne štete te 650 eura za troškove postupka. Presuda je konačna, piše u priopćenju Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
