HZMO objasnio kako transrodne osobe odlaze u mirovinu: Bitan je jedan detalj
Osobe koje promijene spol moraju proći strogu proceduru kako bi uopće dobili novi rodni identitet. Nakon tranzicije, odnosno nakon cijelog procesa, mijenjaju im se i dokumenti u kojima je upisan njihov spol. Zanimalo nas je na koji se način ovim osobama gleda dob za odlazak u mirovinu, a odgovor smo dobili od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, oni vode podatke isključivo po spolu pa osoba u mirovinu odlazi po spolu koji joj je u dokumentima na dan umirovljenja.
Transrodna osoba | Foto: Pexels, RDNE Stock project
Period tijekom kojeg osoba počinje živjeti u skladu sa svojim rodnim identitetom, a ne spolom koji je dobila rođenjem, naziva se tranzicija. U tranziciji osoba mijenja spol, ali i dokumente, a na kraju to onda utječe i na način na koji će se umiroviti.
Dob za odlazak u mirovinu žena i muškaraca
Sama procedura promjene spola i cijele tranzicije je vrlo složena. Svaka trans osoba u procesu tranzicije do operacije promjene spola mora proći godinu dana psihološkog savjetovanja, zatim neovisnog psihijatra pa godinu dana endokrinologa i hormonske terapije. Nakon godinu dana hormonske terapije, psiholog, psihijatar i endokrinolog sastavljaju nalaze, a mišljenje o tranziciji daje i nadležni Centar za socijalnu skrb. Sve to ide na Nacionalno zdravstveno vijeće koje potom odlučuje o promjeni oznake spola na dokumentima. Nakon toga transrodna se osoba u Hrvatskoj može upustiti u promjenu dokumenata, a operacije predstavljaju korak koji slijedi na samom kraju i koja se ne obavlja u Hrvatskoj. Više detalja možete pročitati na našem sestrinskom portalu srednja.hr.
Ove osobe također primaju mirovinu, a važno je znati prema kojem spolu im se ona isplaćuje, odnosno na koji im se način gleda dob za odlazak u mirovinu. Naime, kao što smo već pisali ovdje, dob za žene se svake godine mijenja i povećava za tri mjeseca kako bi se 2030. godine izjednačila s dobi muškaraca. Žene tako u starosnu mirovinu ove godine mogu već kada napune 63 i pol godine, uz minimalnih 15 godina staža. Za prijevremenu mirovinu trenutno je potrebno imati najmanje 58 i pol godina života i 33 i pol godina staža. Prema tome, nije isto hoće li HZMO gledati njihov spol prije ili nakon tranzicije.
Kako smo saznali, HZMO donosi rješenje o pravu iz mirovinskog osiguranja nakon utvrđivanja činjeničnog stanja u spisu predmeta te primjenjuje odgovarajuće odredbe važećih propisa na jednak način i pod istim uvjetima za sve osiguranike i korisnike, izuzev kada je zakonom izričito propisana primjena pojedinih odredbi na osobe određenog spola.
Važan je dan s kojim se ispunjavaju uvjeti
– Pravo na starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu priznaje se s danom s kojim su ispunjeni svi propisani uvjeti za ostvarivanje prava (starosne dobi i mirovinskog staža) odnosno s danom tzv. osiguranog slučaja, a koji se utvrđuju na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i prikupljenih dokaza, između čega je i činjenica spola podnositelja zahtjeva, te na tako ukupno utvrđeno činjenično stanje HZMO primjenjuje materijalni propis, odnosno odgovarajuće odredbe ZOMO-a.
Dodaju kako vode statističke podatke o korisnicima prema parametru spola korisnika, a ne prema činjenici je li korisnik mirovine osoba koja je prošla tranziciju. Za kraj su nam otkrili i kako se onda zapravo gleda dob za odlazak u mirovinu transrodne osobe.
– Naime, niti jednom odredbom propisa iz mirovinskog osiguranja činjenica je li podnositelj zahtjeva prošao postupak promjene spola nije propisana kao relevantna za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja te ju stoga HZMO niti ne utvrđuje, već je relevantna činjenica kojeg je spola stranka na dan s kojim ispunjava uvjete za priznanje prava, odnosno na dan osiguranog slučaja, poručuju iz HZMO-a.
