Hrelja otkrio nekoliko važnih stvari: ‘Ispast ću heretik prema većini naših umirovljenika koji misle da je formula kriva…’
Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja komentirao je održivost mirovinskog sustava, rekao je i kako nedostaje doprinosa koji definiraju visinu mirovine, a smatra kako bi iznos najveće mirovine koja se isplaćuje po povlaštenim propisima trebao biti javni podatak.
Silvano Hrelja (Snimak zaslona/N1)
Silvano Hrelja je gostovao u Novom danu, emisiji na N1 gdje je komentirao stanje s mirovinama, ali i održivost mirovinskog sustava. Otkrio je i koliko će iznositi ukupni godišnji trošak isplate mirovina u godinama pred nama, a osvrnuo se i na probleme koji se pojavljuju u mirovinskom sustavu.
ukupni trošak isplate mirovina | foto: N1
Puno je problema, malo je rješenja
Na pitanje koliki je udio mirovina u odnosu na plaću, Hrelja je istaknuo nekoliko problema. Rekao je kako su jedan od problema doprinosi, kojih nedostaje, a koji definiraju visinu mirovine.
– Ispast ću heretik prema većini naših umirovljenika koji misle da je formula kriva. Krivo je nešto drugo. Nama godišnje u sustav ulazi jedna četvrtina najnižih mirovina. One vuku prosječnu mirovinu prema dolje. Prethodnih godina imali smo puno perioda, najmanje dobrih, isplaćivale su se neto plaća, sad imamo visoku stopu isplate neoporezivih iznosa plaća, što znači da nedostaje doprinosa, a ti doprinosi definiraju visinu mirovine. U cijeloj strukturi od 280 tisuća najnižih mirovina, svega su dvije trećine pokrivene uplatom doprinosa, a ostalo ide iz proračuna, rekao je Hrelja za N1.
Istaknuo je i potencijalni problem, nedostatak radne snage, a problem vidi i u invalidskim mirovinama koje se ubacuju u starosne mirovine.
– Sve invalidske mirovine, koje jesu nešto veće po godini staža, ali imaju malo staža, u 65. godini se ubacuju u starosne mirovine. Ta kategorija se nigdje u svijetu ne ubacuje u prosjek po stažu ili mirovine, i taj dio vuče dio mirovine prema dolje. Nedostatak staža i niske mirovine ne daju da se približimo prosječnoj plaći. Bit će još teže, ako bude nedostatka radne snage i eksplozije zbog potražnje, to će dignuti prosječne plaće, a mirovine će kaskati za ovom formulom, zaključio je Hrelja.
Rast mirovina po posebnim propisima | foto: N1
Mirovinski sustav mora biti održiv
Dodao je i kako mora postojati održivi mirovinski sustav i da tu država mora garantirati određenu razinu. Komentirao je povlaštene mirovine i rekao kako bi bilo vrijeme reći da samo izašli iz krize i ako jesmo da je politička odluka da im se sada vrati taj dio koji je uskraćen.
– Naime, svatko tko ima mirovinu po posebnim propisima, ako je netko prešao preko 3.500 kn (464,52 eura), onda mu je to cvaknuto. Ja sam malo računao. To je efekt koji se i danas događa, po istom zakonu koji je bezveze, jer 3.500 kuna tada i danas nakon 13 godina nije isto, da bi zakon opstao, to treba indeksirati i ići gore. Ti ljudi, njima su zakonom utvrđene te mirovine po posebnim zakonima, to je njihovo zakonsko pravo i ono im je umanjeno za 10 posto. Oni su se naplaćali, po meni gotovo 800 milijuna eura su platili u 13 godina. Dakle, umanjena su njihova prava. Došao je trenutak i odluka je politička da im se to vrati, izjavio je Hrelja.
Saborski zastupnik misli i kako bi trebao biti javni podatak koliki je iznos najveće mirovine koja se isplaćuje po povlaštenim propisima.
– Ni mirovina predsjednika Republike nije tajna, kao ni cijeli njegov život, ni bivših predsjednika vlade ni generala Hrvatske vojske. Ne govorim imenom i prezimenom, ali postoje strukture, rekao je Hrelja za N1.
Ako vas zanima koliko su povlaštene mirovine rasle u posljednjih pet godina, možete pogledati tablicu koju smo napravili u ovom tekstu.
