Hrelja iznio brojke: Komu koriste ‘čušpajz sataraš’ statistike o mirovinama?
Silvano Hrelja iskoristio je petominutni govor u Saboru kako bi razriješio dilemu oko udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Onima koji u ‘čušpajz sataraš’ statistici ističu da je to samo 36 posto suprotstavlja pojedinačne udjele prema vrstama umirovljeničkih primanja. Tako starosna mirovina ima udjel od 47 posto, dok se ona za dugogodišnjeg osiguranika penje na 55 posto. Iznio je podatke i za invalidsku te obiteljsku mirovinu.
Koliko iznosi udio mirovine u prosječnoj plaći već je neko vrijeme predmet prijepora među političarima i umirovljenicima. Prikazuju li se one sa ili bez međunarodnih ugovora, računaju li se u njih saborske i ostale povlaštene mirovine… Činjenica jest da je udio umirovljeničkih primanja porastao nakon posljednjeg rekordnog usklađivanja od 8,42 posto pa tako podaci HZMO-a za listopad pokazuju da starosne mirovine ukupno čine 47 posto udjela u prosječnoj plaći.
Na one koji komuniciraju nepovoljniji udjel (prosjek svih 1,13 milijuna mirovina s međunarodnim ugovorima trenutno iznosi 38,6 posto) osvrnuo se za saborskom govornicom zastupnik Silvano Hrelja.
Besmisleno je uračunavati one sa stranim mirovinama
– Besmisleno je u prosjek uračunavati 185.149 korisnika prosječne mirovine sa svojih 150 eura hrvatske mirovine koju primaju za staž manji od 15 godina, a primaju drugu mirovinu iz druge države ili u drugoj državi. Nitko na svijetu ne ističe mirovinske statistike kako ih mi ističemo, već se one prikazuju po vrstama starosnih, invalidskih i obiteljskih. Kao prosječna mirovina u svim međunarodnim statističkim publikacijama najčešće se navodi prosječna starosna mirovina za puni radni staž. Slovenija ima prosječnu starosnu mirovinu za puno staž u visini 59 posto prosječne plaće, invalidsku 46 posto, dok je 36,4 posto udio u plaći prosječne obiteljske mirovine, pojasnio je Hrelja prošloga tjedna u svom govoru u Saboru.
Hrvatska ima tri vrste starosnih mirovina. Njih 404.945 ima prosječnu mirovinu koja čini 47 posto udjela u prosječnoj plaći. Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika (45 tisuća korisnika) ima udio od 55 posto, a 174.922 prijevremene starosne mirovine (38 godina staža u prosjeku) 43 posto udjela.
Beskrupulozni populisti koriste čušpajz statistiku
– Dakle, nije kao u Sloveniji 59 posto, ali bogme nije ni 36 posto. Odakle tih 36 posto? Od prosječne mirovine s međunarodnim ugovorima i svim kategorijama umirovljenika. Što o takvoj prezentaciji misle dugogodišnji umirovljenici sa 42 godine staža? Nemojmo ih vrijeđati, rekao je Hrelja.
Saborski zastupnik iznio je i podatke za invalidske mirovine. One prevedene u starosnu imaju 40,5 posto udjela u plaći u prosjeku, dok invalidska ima udio 31,1 posto kao najniža sa 21 godinom staža. Udio 164.176 korisnika obiteljske mirovine je 36,9 posto. Hrelja je istaknuo da novo pravo za 70.000 ljudi omogućuje obiteljski dodatak na mirovinu sa 48,2 posto.
– Kome koriste čušpajz, sataraš statistike? Samo onima koji ne žele spoznati istinu, kojima je cilj da izgovorena laž postane istina, kojima odgovora kukanje, a ne rješavanje uzroka, samo beskrupuloznim populistima, zaključio je Hrelja.