Hrelja drži da imamo najpovoljniju formulu usklađivanja u Europi: Sve je potkrijepio brojkama
Zastupnik Silvano Hrelja drži kako je formula usklađivanja mirovina u omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta najbolja u Europi. Istaknuo je kako su zbog nje mirovine u posljednjih 15 mjeseci narasle za 21,3 posto. Potom je otkrio i koji su umirovljenici profitirali zbog zakonskih izmjena donesenih ove godine.
Silvano Hrelja u Saboru | Foto: Screenshot: YouTube/Saborska TV
Mnogo se prašine podiglo kad je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje krajem kolovoza obznanio kako će srpanjsko usklađivanje mirovina iznositi 8,42 posto. Iako je riječ o rekordnom usklađivanju još od uvođenja tog modela obračuna mirovina 1999. godine, mnogi su umirovljenici i njihovi predstavnici poručili kako to nije dovoljno u borbi protiv inflacije i siromaštva.
Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske tako traže promjenu formule usklađivanja i uvođenje dodatnih usklađivanja sve dok udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći ne dosegne 58 posto, što je europski prosjek. Za siromašnije građane zatražili su i uvođenje ‘socijalne dimenzije’, a što to točno znači možete pročitati ovdje.
No, nezavisni saborski zastupnik Silvano Hrelja smatra da je sadašnji način usklađivanja mirovina više nego dovoljan. Podsjetio je u Saboru kako se naša formula usklađivanja bazira na omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta, bilo da je riječ o rastu plaća ili inflacije. Poručivši kako je riječ o ‘najpovoljnijoj formuli u cijeloj Europskoj uniji’, dodao je kako je u Sloveniji ukupno usklađivanje bilo sedam posto. Potom je otkrio koliko je zbirno usklađivanje bilo u Hrvatskoj.
– Naše usklađivanje je ove godine bilo 13,8 posto. Dakle, 5,37 plus 8,42 posto. Od 30. lipnja prošle godine do danas je prošlo 15 mjeseci. U tom periodu zbirna stopa usklađivanja je 21,3 posto. Dakle, najprije 6,18, pa 5,37, pa 8,42 posto. To nije puki zbroj, nego je postotak na postotak, odnosno usklađivanje na prethodno usklađivanje, rekao je Hrelja.
Rast od 20 do 40 posto
Zatim je ‘gradu i svijetu’ otkrio koliko su rasle mirovine uz usklađenja i dodatna povećanja temeljem izmjena zakonskih propisa. Time je obuhvatio najniže, obiteljske i mirovine po posebnim propisima.
– Najniže mirovine, njih 306.000, usklađene su za dodatnih tri posto i ukupni porast mirovina, usklađivanje plus stvarni rast je 24,9 posto. Za obiteljske mirovine koje se primaju u iznosu od 77 posto mirovine pokojnog bračnog druga, znamo da je bilo povećanje od 10 posto i ukupno povećanje s indeksacijom je 33,4 posto. Te mirovine prima oko 220.000 korisnika.
Osobna mirovina plus dio obiteljske mirovine za one korisnike koji na to imaju pravo i kod kojih je isplata već počela, a trenutno ima 81.500 korisnika u isplati, ukupno 21,3 posto usklađivanja plus dodatak koji čini 21,2 posto, njima je kumulativno donijelo 47 posto povećanja mirovinskih primanja u ovoj godini.
Korisnici po posebnim propisima, njih ima 72.000, bili su kažnjeni s 10 posto manjim mirovinama i to punih 13 godina. Njima je sada vraćeno pet posto i kad se sve obračuna, ovih 21,3 posto usklađivanja i pet posto koje su primili od 1. srpnja, njihovo je povećanje 27 posto. Imamo i 33.000 korisnika koji su plaćali tri posto dodatnog zdravstvenog doprinosa. Njima se povećao iznos mirovina nominalno za 25 posto, otkrio je Hrelja.
Dodaci kao bonus
Ali, to nije sve. Zastupnik Hrelja podsjetio je na isplatu jednokratnih novčanih dodataka te napomenuo da će uskoro biti isplaćen još jedan. Poručio je da su u proteklih 15 mjeseci, primatelji najnižih mirovina kroz isplatu dodataka primili još dvije svoje mjesečne mirovine.
Podsjetimo, prosječna je najniža mirovina za kolovoz iznosila 293,82 eura, što znači da svi koji primaju do tog iznosa dobivaju 160 eura. Toliko će dobiti i oni koji su primili najnižu mirovinu za 15 godina staža, koja iznosi svega 181,95 eura. Već je rečeno kako imamo 306.000 osoba s najnižom mirovinom, ali bi dodatak trebalo primiti gotovo 720.000 ljudi čije su mirovine manje od 700 eura.
