HDZ-ov plan za umirovljenike: ‘Mirovine moraju rasti, a najveći su nam izazov one najniže’
Trideset posto veće mirovine, nova formula usklađivanja, trajni dodatak, nagrađivanje duljeg rada i dodatni staž za majke sukus su HDZ-ove mirovinske politike. Otkrili su nam što sve planiraju poduzeti u novom mandatu, ako ga osvoje, kako bi umirovljenici živjeli bolje. Ovoga puta ne obećavaju ‘brda i doline’, planovi su nešto skromniji, a većinu toga prenijeli su kao nedovršeni posao iz proteklog razdoblja. Ipak, podsjetili su što su sve napravili za umirovljenike.
Andrej Plenković | Foto: Mirovina.hr/Screenshot Facebook
Nakon Možemo, o čemu možete čitati ovdje, na naša pitanja o politikama za umirovljenike odgovorili su nam i iz HDZ-a. Priliku su iskoristili da se pohvale s dosad učinjenim, a kažu i da su svjesni da im umirovljenici moraju biti u središtu u novom mandatu. Obećavaju tako rast mirovina za 30 posto, a tu je i nova formula usklađivanja, godišnji dodatak, poticanje duljeg rada nagrađivanjem, godinu dana dodatnog staža po djetetu te posebno praćenje odnosa rasta plaća i mirovina. Evo što su nam još otkrili iz Hrvatske demokratske zajednice s Andrejom Plenkovićem na čelu, a u čijoj je koaliciji i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU).
Na koji način planirate poboljšati standard umirovljenika u Hrvatskoj?
Prethodnih godina bili smo oslonac našim umirovljenicima kojima su osobito teško pale sve krize s kojima smo se suočili, od pandemije, preko potresa do energetske krize uslijed ruske agresije na Ukrajinu koja je uzrokovala inflatorne pritiske. Kroz cijelo razdoblje, unatoč krizama, osigurali smo rast prosječne neto mirovine od 62 %. Najniže mirovine povećali smo za 75 %, a značajno smo povećali i obiteljske mirovine. Ukinuli smo plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3 % i ukinuli smanjenje mirovina za 109 tisuća umirovljenika. Uveli smo i nacionalnu naknadu za starije osobe koju smo podigli na 150 eura, a umirovljenicima smo usmjerili i osam paketa pomoći vrijednih 536 milijuna eura, više nego ijednoj drugoj skupini društva. Svjesni smo da nam umirovljenici moraju biti posebno u središtu te ćemo se tome posvetiti i u novom mandatu.
U mirovinskom sustavu kontinuirano radimo na provođenju odgovorne mirovinske politike usmjerene na daljnji rast mirovina, vodeći računa o uspostavljanju ravnoteže između pravedne preraspodjele sredstava i prethodnih uplata u sustav. U novom mandatu osigurat ćemo rast mirovina za 30%. Prosječnu neto mirovinu povećat ćemo s 580 eura na 750 eura, pri čemu će umirovljenici između 35 i 39 godina staža imati oko 935 eura mirovine, a umirovljenici s 40 ili više godina staža oko 1100 eura prosječnu mirovinu.
Promijenit ćemo i formulu usklađivanja mirovina u odnosu na rast plaća i troškova života u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu kako bi se osigurala primjerenija usklađenost mirovina, posebno u odnosu na prosječnu plaću i uvođenje godišnjeg dodatka umirovljenicima. S obzirom na to da su prosječne plaće rekordno rasle i da očekujemo dodatan rast od 30 %, važno nam je pratiti odnos između prosječne plaće i mirovina, prije svega za dobrobit umirovljenika. Isto tako, planira se nastavak poticanja duljeg rada putem redefiniranog modela povećanja mirovina, odnosno tzv. bonifikacije.
Kako biste riješili smještaj za starije osobe, ali i previsoke cijene u decentraliziranim domovima?
U prethodnom mandatu smo, kako smo i najavili Programom Vlade, osigurali izgradnju i nadogradnju 18 centara za starije u 18 županija, što je investicija vrijedna 159 milijuna eura. Centri za starije pružat će gotovo pet tisuća izvaninstitucijskih usluga za starije, ali i gotovo dvije tisuće smještajnih kapaciteta za one kojima je najpotrebniji smještaj.
Isto tako smo u prethodnom mandatu povećali i decentralizirana sredstva za županijske domove. U 2023. godini sredstva za osiguranje minimalnih financijskih standarda domova za starije osobe iznosila su gotovo 23,7 milijuna eura, a u 2024. godini planiran je iznos od gotovo 25 milijuna eura.
Razmatrate li opciju besplatnog javnog prijevoza za umirovljenike na području cijele Hrvatske?
U 2024. godini Vlada je izdvojila dva milijuna eura iz proračuna za provođenje pilot-projekta besplatnoga željezničkog prijevoza umirovljenika i osoba starijih od 65 godina, a za njegovu provedbu zaduženo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Cilj projekta je poboljšati kvalitetu života umirovljenika, potaknuti održivu mobilnost, smanjiti troškove života za stariju populaciju te pridonijeti ekološki odgovornijem načinu putovanja starije populacije.
Pilot-projektom oko 1,2 milijuna umirovljenika i osoba starijih od 65 godina ima mogućnost neograničeno koristiti željeznički prijevoz, odnosno besplatno putovati vlakom radi svakodnevnih i povremenih putovanja, jednodnevnih izleta, posjeta događanjima i manifestacijama, odlazaka liječniku, putovanja na ljetovanje i drugih putovanja.
Koje su po vama, osim povećanja mirovina, nužne intervencije u mirovinskom sustavu?
Uz nepovoljne demografske trendove, najveći izazov u mirovinskom sustavu predstavlja povećanje razine adekvatnosti mirovina. Zato su i planirane mjere najvećim dijelom usmjerene na povećanje mirovina, vodeći pritom računa da se ne naruši stabilnost i održivost mirovinskoga sustava. Od važnosti je poticati dulji ostanak u svijetu rada kako bi time osigurali uvjete za povećanje prosječnog mirovinskoga staža koji je u Hrvatskoj i dalje relativno nizak u odnosu na Europsku uniju, a samim time i veće mirovine. Uz navedeno, radit ćemo na dodatnom proširenju kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine na obrtnike i samostalne obveznika uplate doprinosa. Isto tako, predviđeno je i povećanje dodanog staža sa sadašnjih šest mjeseci na 12 mjeseci za svako rođeno/posvojeno dijete.
Okolnosti hrvatskog mirovinskog sustava su takve da je prosječna starosna mirovina za umirovljenike koje imaju od 35 do 40 godina staža 690 eura, a za umirovljenike koji imaju 40 i više godina staža, sada iznosi 820 eura. Ove godine očekujemo da ta mirovina dosegne prosječno 854 eura, što je 27 % više od neto minimalne plaće i 69 % od prosječne plaće. Najveći izazov su najniže mirovine zbog kraćeg radnog staža, a koje prima preko 265 tisuća umirovljenika u Hrvatskoj, svaki četvrti (28 posto od nešto manje od milijun umirovljenih prema općim propisima bez međunarodnih ugovora, op.a.).
