Zahvaljujući dobrim prinosima u odnosu na prošlu godinu, mirovinski fondovi nadoknadili su sve lanjske gubitke, izvijestila je HANFA. Najbolji rast ima kategorija A u kojoj za mirovinu u obaveznom drugom stupu štedi manjih broj građana, njih svega 13,2 posto. Ipak, očekuje se da će se jednako dogoditi i s B kategorijom u kojoj se nalaze doprinosi 82,4 posto zaposlenih.
Foto: Unsplash | Montaža: Mirovina.hr
Mirovinski fondovi imali su dobre prinose u prvih devet mjeseci u odnosu na 2022. godinu, kada su bilježili negativne prinose. Tim pozitivnim prinosima nadoknadili su sve lanjske gubitke, izvijestila je HANFA.
– Kategorija A, moglo bi se reći, je pobijedila inflaciju i ostvarila realni prinos. Za očekivati je da će to biti i s B kategorijom, ostaje C kategorija koja ima sporu dinamiku, no i ona pokazuje napredak, kažu iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Oporavak prinosa zbog oporavka obvezničkog tržišta
Neto imovina OMF-ova na kraju rujna 2023. iznosila je 19,4 milijardi eura, od čega 367 milijuna eura za kategoriju A, 17,2 milijardi eura za kategoriju B te 1,7 milijardi eura za kategoriju C. Promatrajući od početka godine, prinos u prvih devet mjeseci za kategoriju A iznosio je 10,5%, za kategoriju B 6,5% i za kategoriju C 1,1%.
Ako bi se prinosi gledali anualizirano, odnosno od početka rada obveznih mirovinskih fondova, onda su oni bili 6,9% za Mirex A, 5,1% za Mirex B i 3,1% za Mirex C.
– Glavni razlog za oporavak prinosa nalazi se u oporavku obvezničkog tržišta, a time i velikim dijelom obvezničkog portfelja obveznih mirovinskih fondova. Tako su obveznička ulaganja krajem rujna iznosila 12,1 milijardi eura, od toga 146 milijuna eura za kategoriju A, 10,3 milijardi eura za kategoriju B, 1,6 milijardi eura za kategoriju C, što je 62,6% ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova, napominju iz HANFA-e.
Ulaganja u dionice i investicijske fondove
Zastupljenost ulaganja u dionice iznosila je 4,3 milijarde eura, od toga 115 milijuna eura za kategoriju A, 4,2 milijardi eura za kategoriju B ili 22,1% imovine obveznih mirovinskih fondova. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 13,6%, a u inozemne dionice 8,5% imovine fondova.
Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,2 milijarde eura, od toga 52 milijuna eura za kategoriju A, 2 milijardi eura za kategoriju B te 44 milijuna eura za kategoriju C, (11,1% imovine). Novac i depoziti činili su u rujnu 3,0% imovine, odnosno 575,6 milijuna eura, od toga 42 milijuna eura za kategoriju A, 436 milijuna eura za kategoriju B i 97 milijuna eura za kategoriju C.
Iako su rasponi i limiti ulaganja obveznih mirovinskih fondova zakonom ograničeni, ističu, poslovne politike ipak dovode do razlika u ulagačkim strategijama, a time i u ostvarenim prinosima fondova.
‘Kratkoročne krize prođu pa štednja dugoročno raste’
– Od novosti u mirovinskom sustavu, valja napomenuti kako zakoni koji su trenutno u pripremi i koji će ići u zakonsku proceduru idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova. Ove promjene koje sada idu će im omogućiti mogućnosti alternativnih ulaganja i mogućnosti da prošire lepezu svojih ulaganja na korist članova mirovinskih fondova, zaključuju iz HANFA-e.
Stručnjaci ističu da ulaganja obveznih mirovinskih fondova treba gledati dugoročno, jer je i štednja za mirovinu dugoročan proces od više desetljeća, a ne samo nekoliko mjeseci ili godina. Naime, kratkoročne krize koje se ciklički ponavljaju na tržištima kapitala ipak se u dužem roku anuliraju pa mirovinska štednja dugoročno ostvaruje porast vrijednosti prikupljenih sredstava za buduću mirovinu.
U obveznim mirovinskim fondovima se krajem rujna nalazilo 2,3 milijuna članova, što je za gotovo 10 tisuća više nego krajem kolovoza. Najveći dio članova, što je i očekivano, nalazi se u B kategoriji fondova, njih 82,4 posto, a manji dio od 13,2 posto u kategoriji A te u kategoriji C gdje je 4,3 posto od ukupnog broja članova. Tijekom rujna iz fondova je, zbog odlaska u mirovinu ili smrti, izašlo 1.610 članova.
