Guverner Vujčić: ‘Nedostaje radnika, jedno od rješenja je podizanje dobi za odlazak u mirovinu’
Starenje populacije vuče za sobom nedostatak radne snage. Hrvatska uvodi sve više radnika, sve je više i umirovljenika koji rade, ali to nije dovoljno. Kao jedno od rješenja guverner HNB-a Boris Vujčić vidi podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao i veću participaciju starijih osoba na tržištu rada. Međutim Vujčić nije spomenuo jedan jako važan podatak, a to je da je čak svaki četvrti nezaposleni građanin Hrvatske stariji od 55 godina.
Brojne europske zemlje već su odavno podignule dobnu granicu za odlazak u starosnu mirovinu, a nedavno je takvu odluku donijela i Češka, o čemu smo pisali ovdje. Hrvatska je pokušala učiniti isto mirovinskom reformom 2019. godine, ali Vladu je tu toj namjeri zaustavila sindikalna referendumska inicijativa ’67 je previše’. Ipak, u posljednje vrijeme iznova se zaziva što kasniji odlazak u mirovinu. Tako je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao da je podizanje dobne granice za mirovinu jedno od rješenja za nedostatak radnika.
Potrebna je veća participacija na tržištu rada
Najveći problem je pad broja stanovnika, kao i sve veća starost populacije. Prema projekcijama Ujedinjenih naroda, u narednih 20 godina trebat će nam 400.000 stranih radnika i bit će nužno da se podigne dobna granica za odlazak u mirovinu. Vujčić kaže da za taj problem imamo tri rješenja, piše tportal.hr.
– Jedno od njih je veća participacija na tržištu rada. O tome sam govorio i prije deset godina, kad sam upozoravao da je to najveći strukturni problem. Imali smo premali postotak onih koji sudjeluju na tržištu rada u dobi od 20 do 65 godina. Sad nam ta stopa raste, što je jako dobro, ali još uvijek nismo dosegli prosjek EU-a. Kada bismo dosegli europski prosjek, riješili bismo oko 130.000 ljudi koji će nam nedostajati na tržištu rada, istaknuo je guverner gostujući u studiju tportalovih Vizionara.
Uvoz stranih radnika, ali i povratak naših iz inozemstva
Drugo rješenje za problem manjka radne snage, ističe Vujčić, je veća participacija ljudi starijih od 65 godina, što znači ili dizanje dobi umirovljenja ili, ono što se već napravilo, da se omogući umirovljenicima koji žele raditi rad na pola radnog vremena. Oko 30.000 građana koristi tu mogućnost, o čemu više možete pročitati ovdje, a ta brojka kontinuirano raste.
– Treći način je uvoz radne snage, odnosno imigracija. To mogu biti strani radnici, ali i vraćanje dijela naših građana koji su otišli u inozemstvo. To su te tri opcije i na sve tri morat ćemo podjednako raditi, rekao je Vujčić.
Svaki četvrti nezaposleni stariji je od 55 godina
Od pokušaja podizanja dobne granice za mirovinu u Hrvatskoj prošlo je sada već više od pet godina. Jednako toliko ostalo je i do isteka prijelaznog perioda za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovnu žena. One u starosnu mirovinu mogu ranije nego muškarci, ove godine sa 63 i pol godine, o čemu više možete pročitati ovdje, a dob se već godinama povećava za po tri mjeseca godišnje. U 2029. u mirovinu će moći svega tri mjeseca prije nego muškarci, a do 2030. uvjeti će se izjednačiti. Moguće je da će upravo tada biti određena nova dobna granica za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu.
Ako bi Hrvatska htjela zadržati pravo žena na raniji odlazak u mirovinu, to bi značilo da će morati postaviti novu dobnu granicu za muškarce. Nije praksa da se dob za mirovinu odmah podiže naglo pa je ipak izglednija opcija da se ona i za muškarce i za žene postepeno podiže svake godine za po nekoliko mjeseci, upravo onako kako se to sada radi s umirovljenjem žena. Međutim, problem je što u Hrvatskoj i dalje u mirovinu idu građani koji imaju prekide u radnom stažu, jer se nakon zatvaranja brojnih poduzeća u prijašnjim godinama nisu imali gdje zaposliti. Također, svaki četvrti nezaposleni građanin Hrvatske, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stariji je od 55 godina.