Građani umirovljeni u 2023. imaju samo tri eura veće mirovine, a radili su dvije godine dulje
Građani umirovljeni u 2023. imaju tri eura veće mirovine, premda su radili čak dvije godine dulje. Novih umirovljenika nikad nije bilo manje nego lani, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje to objašnjava sve duljim ostankom u svijetu rada. Ipak, razlog nalazimo i u činjenici da imamo čak 40 posto manje obiteljskih mirovina, zbog nove mogućnosti nasljeđivanja dijela partnerove mirovine uz vlastitu.
Umirovljenici | Foto: Pay No Mind/VisualHunt
Gotovo 40.000 građana otišlo je u mirovinu tijekom 2023. godine, do prosinačke isplate mirovina. Za očekivati je da će brojka novih umirovljenika biti nešto veća sa siječanjskom isplatom, pri čemu nisu uračunati korisnici koji još uvijek čekaju konačno rješenje, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za to im vrijeme isplaćuje predujam mirovine.
Nikad manje novih korisnika mirovina u jednoj godini
Usporedimo li prosinačku brojku od 45.986 novih umirovljenika, vidimo da ih je manje nego u prijašnjim godinama, o čemu smo pisali ovdje. U isto vrijeme 2022. godine imali smo 45.986 korisnika koji prvi put ostvaruju pravo na redovnu isplatu mirovine. Godinu dana ranije bilo ih je 46.515, a u 2020. godini brojka je iznosila također ustaljenih 45.325, s jednakim pokazateljima u 2019. i 2018. godini.
Svojevrsni kuriozitet iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ranije su nam objasnili jednim od mogućih razloga, a to je dulji ostanak osiguranika u svijetu rada radi povećanja visine mirovine što je omogućeno Zakonom o mirovinskom osiguranju, te povećanjem neto prosječne plaće. Međutim, HZMO ne navodi da razlog treba tražiti i u 40 posto manjem broju obiteljskih mirovina, zato što se 2023. godine građanima otvorila mogućnost isplate dijela obiteljske mirovine uz vlastitu. To pravo realizirao je i dio ‘starih’ umirovljenika koji bi se, da su izabrali obiteljsku mirovinu, računali kao novi umirovljenici.
Tri eura više za dvije godine duljeg rada
Analiza novih umirovljenika prema općim propisima, dakle bez braniteljskih, vojnih i policijskih mirovina, pokazuje da su one u prosjeku samo 3,31 euro veće od prosjeka svih 1,13 milijuna građana umirovljenih prema općim propisima. Dok je prosjek svih umirovljenih 450,87 eura, prosjek novih je 454,18 eura. Suprotno je to onomu što Vlada neprestano komunicira, a to je da dulji ostanak u svijetu rada donosi i veće mirovine.
Naime, prosječni novi umirovljenik ima skoro 63 godine i radio je 33 godine, dok je prosjek staža svih umirovljenih 31 godinu. Dakle, te dvije godine duljeg rada morale bi se osjetiti i na većim mirovinama. Nažalost, godine staža tek su jedan od faktora za izračun mirovine, uz plaću. Ipak, uzmemo li u obzir da je aktualna vrijednost mirovine 11,77 euro, odnosno 12,13 euro najniže mirovine, za očekivati bi bilo da novi umirovljenici imaju barem oko 23 eura više.
Za 42 godine staža samo 585 eura mirovine
Stavimo li na stranu mirovine koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, uglavnom za tek dio radnog staža odrađenog u Hrvatskoj korisnicima u inozemstvu ili povratnicima sa stranim mirovinama, onda se prosjek za 32.040 novih korisnika penje na 526,20 eura, naspram 509,38 eura svih umirovljenih u istoj kategoriji (bez međunarodnih ugovora) što je već malo pristojnijih 16,82 eura razlike. Međutim, ovdje imamo situaciju da naspram 31 godinu staža novi umirovljenici u Hrvatskoj imaju 33 godine i sedam mjeseci staža pa im ni ova razlika u prosjeku ne pokriva barem najnižu vrijednost mirovine za dvije i pol godine duljeg ostanka u svijetu rada.
Struktura novih mirovina takva je da je od njih 45.986 više od polovine starosnih, njih 25.705 s prosjekom primanja od 481,22 eura. Među njima je čak 5.077 građana ove godine iskoristilo institut dugogodišnjeg osiguranika pa su u mirovinu otišli s najmanje 60 godina uz 41 godinu staža. Prosjek njihove mirovine za više od 42 godine rada iznosi 585 eura naspram 455 eura za običnu starosnu mirovinu.
Obiteljskih umirovljenika čak 40 posto manje
U prijevremenu mirovinu 2023. godine otišlo je 5.383 građana, uz još njih deset koji su to učinili bez penalizacije zbog stečaja poslodavca. Prijevremeno umirovljeni u 2023. imaju više od 37 godina radnog staža u prosjeku, dakle radili su pet godina dulje od starosnih umirovljenika, ali im mirovina iznosi gotovo jednako zbog penalizacije, 468 eura u prosjeku.
Pravo na obiteljsku mirovinu do prosinca 2023. iskoristilo je 6.669 građana. Upravo ovdje leži razlog manjeg broja novih umirovljenika općenito, jer ih je lani u isto vrijeme bilo 11.044, dakle čak 4.375 više, što je gotovo 40 posto razlike. Naime, ove godine umirovljenici su dobili opciju nasljeđivanja dijela partnerove mirovine uz vlastitu, ako im je to povoljnije od 80 posto obiteljske mirovine. Do kraja godine više od 100.000 građana Hrvatske ostvarilo je isplatu dijela obiteljske mirovine, o čemu smo pisali ovdje.
Prosječna obiteljska mirovina iznosi 372 eura za niti 29 godina radnog staža. Novih invalidskih mirovina je 1.882 s prosjekom od 334 eura za niti 24 i pol godine radnog staža. Prosječna osoba u invalidsku mirovinu otišla je s 54 godine, a u obiteljsku mirovinu sa 62 godine.
