Građana koji biraju mirovine iz drugog stupa dvostruko više nego lani, evo kolike su
Vladine mjere jačanja drugog mirovinskog stupa urodile su plodom. Građana koji biraju ‘dvostupne’ mirovine dvostruko je više nego lani. Uplate od pet posto bruto plaće sve se više akumuliraju otkako su uvedene 2002. godine, premda su i dalje ove mirovine isplativije ‘bogatijim’ radnicima. Ipak, država je od ove godine izjednačila dodatak od 27 posto, a kao mamac ponudila i 20 posto jednokratne isplate ušteđenih sredstava. U konačnici, na prosječnih 723 eura iz drugog stupa ovim umirovljenicima stiže i nešto više od 100 eura iz drugog stupa.
Umirovljenik | Foto: Pexels
Više od 40.300 građana otišlo je u prvih deset mjeseci ove godine u mirovinu. Među njima je i 4.415 korisnika osnovnih mirovina. Osnovne mirovine dobivaju umirovljenici kojima se uz to isplaćuju i mirovine iz drugog mirovinskog stupa. Dok svi građani koji su u mirovinu otišli tijekom 2024. primaju u prosjeku 501 euro za 33 godine radnog staža s prosječne 62 godine života, slika je kod ‘dvostupnih’ mirovina znatno povoljnija.
Mirovine s 58 godina života i 38 godina staža
Mirovinu iz drugog stupa biraju građani koji su imali velike plaće, zbog čega su im i uplate u prvi mirovinski stup (15 posto bruto plaće) i u drugi stup (5 posto bruto plaće) bile veće, a samim time i isplativije u starosti. Njihova prosječna mirovina iz prvog stupa iznosi 723 eura, uz što još dobivaju u prosjeku nešto više od 100 eura iz drugog mirovinskog stupa, o čemu smo više pisali ovdje. Ipak, ovi novi umirovljenici radili su u prosjeku čak 38 godina, a u mirovinu su otišli relativno mladi, s prosječnih 58 godina. Najviše je pritom riječ o starosnim, ali i prijevremenim starosnim mirovinama.
Među korisnicima mirovina iz oba mirovinska stupa je i 888 dugogodišnjih osiguranika. Oni u mirovinu mogu ići već kada napune 60 godina života i 41 godinu staža. Naravno, mogu to učiniti bilo kada do stjecanja uvjeta životne dobi za starosnu mirovinu. Zanimljivo je da je starosna osnovna mirovina 913 eura, a mirovina dugogodišnjih osiguranika znatno nižih 736 u prosjeku, premda su one zarađene s više od 42 godine staža, odnosno duljim radom nego starosne mirovine za dvije godine. Svakako, glavni faktor u ovom izračunu igra visina plaća. Među osnovnim mirovinama ima i obiteljskih mirovina, njih 733 s prosjekom od svega 379 eura. Tu je i 25 invalidskih mirovina od 525 eura, što je daleko iznad prosjeka ovih mirovina inače.
Više od 20.800 korisnika, a prije pet godina 2.800
Izbor dvostupne mirovine postao je sve primamljiviji. Uplate u drugi stup sve se više akumuliraju kroz desetljeća, otkako je uveden 2002. godine. Pod pritiskom kritika javnosti i stručnjaka o njegovoj neisplativosti, država je do danas uvela niz promjena. Tako je još reformom 2019. godine građanima dan izbor uz uvođenje dodatka na mirovinu iz drugog stupa od 20,25 posto. Od ove godine taj je dodatak izjednačen na 27 posto s onim u prvom stupu. Istovremeno, podignut je jednokratni iznos koji je moguće podići pri odlasku u mirovinu s 15 na 20 posto isplate ušteđenih sredstava, o čemu smo pisali ovdje.
Da je građana koji biraju mirovinu iz oba stupa sve više, govori podatak da ih je sada ukupno više od 20.800. Svaki peti od njih otišao je u mirovinu samo u prvih deset mjeseci ove godine, što je ogroman skok u odnosu na prethodno razdoblje pa su Vladine mjere očito dale rezultate. Za usporedbu, lani je u istom razdoblju u mirovinu otišlo oko 5.000 građana manje. Pritom je onih koji su birali mirovinu iz oba stupa bilo upola manje nego danas, ni 2.200. Ukupni broj korisnika jedva je tada dosezao ni 15.900 ‘dvostupaša’.
Samo pet godina ranije, u istom razdoblju 2019. imali smo svega 2.806 umirovljenika koji su primali mirovinu iz oba mirovinska stupa. Vidimo, dakle, da smo u međuvremenu dobili oko 18.000 novih korisnika. Tada je jako puno građana odlazilo u mirovinu, više od 41.000 do kraja listopada te godine, jer su se bojali učinaka mirovinske reforme koja je na kraju, zahvaljujući sindikalnoj inicijativi ’67 je previše’ okrenuta u korist umirovljenika. Dob za odlazak u mirovinu nije produljena, smanjena je penalizacija prijevremenog umirovljenja, a žene su dobile i dodatnih šest mjeseci staža po djetetu.
