Gotovo 80 posto umirovljenika nije imalo štednju za mirovinu, a danas svaki treći žali zbog toga
Svaki treći umirovljenik kaže da nije štedio za život u starosti, jer nije imao mogućnosti, ali da mu je danas žao zbog toga. Tek 22 posto u anketi portala Mirovina.hr reklo je da je ipak štedjelo za starost, jer inače ne bi danas mogli preživjeti samo od mirovine. Štedjelo je dodatnih 15 posto anketiranih, ali taj su novac bili prisiljeni potrošiti prije nego što su uopće dočekali mirovinu. Čak 31 posto naših čitatelja smatra da ne treba štedjeti za mirovinu, jer koja je onda svrha uplate doprinosa.
Građanima se danas nude brojni oblici štednje za starost, a jedna od njih je i dobrovoljna štednja u trećem mirovinskom stupu. Na taj ih način trenutno u Hrvatskoj štedi više od 443.000, o čemu smo pisali ovdje. Današnje umirovljenike pitali smo jesu li štedjeli prije nego što su otišli u mirovinu, a u anketi našeg portala svoj odgovor dalo nam je gotovo 1.300 čitatelja.
Samo 22 posto umirovljenika štedjelo je za mirovinu
Svaki treći umirovljenik kaže da nije štedio za život u starosti, jer nije imao mogućnosti, ali da mu je danas žao zbog toga. Tek 22 posto anketiranih reklo je da je ipak štedjelo za starost, jer inače ne bi danas mogli preživjeti samo od mirovine. Štedjelo je dodatnih 15 posto anketiranih, ali taj su novac bili prisiljeni potrošiti prije nego što su uopće dočekali mirovinu. Čak 31 posto naših čitatelja smatra da ne treba štedjeti za mirovinu, jer koja je onda svrha uplate doprinosa.
Osim štednje u trećem mirovinskom stupu, građani štede i preko životnih osiguranja, ulaganja, oročenih računa u bankama, ali i kod kuće ‘u čarapi’ ili na tekućim računima. Potonje možda nije najbolja opcija, s obzirom na to da su sve češće prevare umirovljenika koji nehotice odaju svoje osobne podatke.
Zanimljivo, građani više štede u starosti, nego u mladosti, što je pokazala anketa koju smo proveli u travnju prošle godine. Polovina anketiranih umirovljenika izjasnila se da štedi, o čemu više možete pročitati ovdje.
Današnje mirovine kao pouka za štednju mladih
Mirovinski sustav temelji se na prvom mirovinskom stupu u koji se od plaće uplaćuje 15 posto doprinosa te na drugom mirovinskom stupu za koji su izdvajanja pet posto. Drugi stup velikoj većini novih umirovljenika još uvijek nije isplativ pa ta sredstva trenutno koristi tek nešto više od 15.000 građana. Oba stupa su obavezna, a dobrovoljna štednja iz trećeg stupa isplaćuje se za oko 28.000 korisnika.
Prosječna mirovina u Hrvatskoj prema općim propisima iznosi 452 eura, pri čemu većina umirovljenika ima manje. S takvim iznosom nije moguće podmiriti osnovne životne troškove pa ‘crni’ fond može barem malo olakšati starost. Pritom je svakako najbolje početi štedjeti što ranije u mladosti, no nažalost ni plaće nisu dovoljno velike da bi se od njih moglo svakoga mjeseca stavljati na stranu. S obzirom na ekonomsku situaciju većine hrvatskih građana, do europske razine kulture štednje još ćemo sigurno neko vrijeme morati pričekati.