Godina dana radnog staža po djetetu: ‘Ako ga dobiju samo nove umirovljenice, to je diskriminacija’
Dodatni radni staž za majke povećat će se na 12 mjeseci po djetetu. Žene koje su u mirovinu otišle prije 2019. godine ne dobivaju ništa, a one koje su umirovljene od tada do danas dobivaju šest mjeseci. Pitali smo nadležno ministarstvo hoće li povećanje ove mjere obuhvatiti samo nove umirovljenice ili i one stare. Zakoni se, kažu, u pravilu ne primjenjuju retroaktivno, ali razmotrit će tu opciju. Dodatni staž dosad je dobilo 80.000 umirovljenika, a mirovina im je tako dva posto veća.
Ilustracija: Pixabay
Majke koje su u mirovinu otišle prije 2019. godine nisu dobile dodatni staž od šest mjeseci po djetetu. Umirovljene od 1. siječnja 2019. koriste tu opciju, a premijer Andrej Plenković najavio je da će ove godine dodatni staž za majke povećati na 12 mjeseci po djetetu, o čemu smo pisali ovdje. Nova mjera trebala bi obuhvatiti samo nove korisnike, odnosno umirovljene od 1. siječnja 2024. godine.
Dodatni staž dosad dobilo 80.000 umirovljenika
Staž za majke je svojevrsna demografska mjera u mirovinskom sustavu kojom se štiti majčinstvo i nastoji otkloniti razlike u visini mirovine između muškaraca i žena, kažu iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
– Svi korisnici kojima se pravo priznaje od 1. siječnja 2019., ako ispunjavaju uvjete, mogu ostvariti šest mjeseci staža za izračun visine mirovine za svako rođeno i posvojeno dijete. Pravo na dodani staž do sada je ostvarilo otprilike 80.000 korisnika, a na temelju dodanog staža mirovina im je prosječno povećana za otprilike dva posto po djetetu, rekli su nam iz kabineta ministra Marina Piletića.
Zakoni u pravilu nemaju retroaktivnu primjenu, rekli su na naše pitanje o priznavanju budućih 12 mjeseci dodatnog staža za majke i ranije umirovljenim građanima. Ipak, ostavljaju tu mogućnost.
Ministarstvo: Izradit ćemo procjenu fiskalnih učinaka
– S obzirom na to da se radi o najavi nove mjere koja iziskuje promjenu zakonodavnog okvira, potrebno je prethodno detaljno analizirati i izraditi procjenu fiskalnih učinaka. Pri tome je nužno voditi računa o različitim razdobljima ostvarivanja mirovine pod znatno povoljnijim uvjetima dobi, staža, načina izračuna, kao i gospodarskim mogućnostima te fiskalnim ograničenjima, rekli su nam iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Ekonomski analitičar Željko Šemper ističe kako se i ovdje radi o novoj diskriminaciji, ako primjena povoljnijih zakonskih izmjena obuhvati samo nove korisnike.
– Majke umirovljene do 31. prosinca 2018. ne dobivaju ništa, onima koje su se umirovile od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2023. ide šest mjeseci dodatnog staža, a one koje će se umiroviti od 1. siječnja 2024. ide 12 mjeseci. Umirovljenice od 1. siječnja 2019. vjerojatno neće dobiti 12 mjeseci, jer bi to bilo retroaktivno. Dakle, kao i kod penalizacije, imamo više režima za jedno te isto pravo, što je neprihvatljivo s pozicije pravednosti, komentirao je za Mirovina.hr Šemper.
Evo kako se dodatni staž po djetetu računa u mirovini
Dodatni radni staž ostvaren na račun djece ne ulazi u uvjet za mirovinu, nego se dodaje naknadno. Pojednostavljeno, ako žena ima 12 godina radnog staža, a za mirovinu joj po zakonu treba najmanje 15 godina staža, troje djece neće joj omogućiti da stekne uvjete na mirovinu. Ako ima 15 godina staža, kod samog izračuna mirovine računat će joj se kao da ima 18 godina staža.
Taj dodatni staž ulazi u izračun osobnih bodova za mirovinu koji ovise o visini bruto plaće, godinama staža i vrsti mirovine, odnosno o mirovinskim i polaznim faktorima. Ako je riječ o najnižoj mirovini, onda će se gledati njezina vrijednost po godini, koja trenutno iznosi 12,13 eura te će rasti usklađivanjem. Dakle, ono što majka dobiva jest, u slučaju troje djece i najniže mirovine, dodatnih 36,39 eura mjesečno.
Radna skupina će analizirati i penalizaciju
Kao i kod dodatnog staža za svako dijete, različitu primjenu iste mjere imamo i kod penalizacije prijevremenog umirovljenja, o čemu smo pisali ovdje. Hrvatska u ovom trenutku ima umirovljenike s četiri vrste i osam podvrsta penalizacije ranijeg odlaska u mirovinu, zbog čestih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Penalizacija se kreće od 0,10 do 0,34 posto po mjesecu, ovisno o periodu umirovljenja, odnosno zakonu koji je tada bio na snazi.
– Radna skupina za analizu stanja mirovinskoga sustava će analizirati i penalizaciju prijevremenih mirovina te zaključkom predložiti rješenje koje će poslužiti za buduće izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. U uvjetima demografskog starenja, nedostatka radne snage i nepovoljnog omjera osiguranika i umirovljenika, mirovinska politika usmjerena je na poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, odnosno zapošljavanje umirovljenika kako bi se osigurala ravnoteža između primjerenosti mirovina i financijske održivosti mirovinskog sustava. Hrvatska već sada ima znatno blaže uvjete za prijevremeno umirovljenje i jedan od nižih postotaka penalizacije u odnosu na države članice Europske unije. Razmatranje promjena u pogledu prijevremenog umirovljenja bit će predmetom razmatranja u okviru rada Radne skupine, obećali su iznova iz Ministarstva rada.
