Gabričević pobrkao brojke: Nije točno da će mirovine najviše rasti umirovljenima od 2001. do 2007.
Da će ukidanjem penalizacije najveći rast mirovina imati umirovljenici koji su se prijevremeno umirovili od 2001. do 2007. već dvaput je na javnoj televiziji rekao HSU-ov predsjednik Veselko Gabričević. Dodao je da će njima mirovine rasti za 20,4 posto. Ozbiljno je pobrkao brojke i rekao potpuno netočnu tvrdnju, jer je u to vrijeme penalizacija iznosila najviše devet posto. Maksimalnu penalizaciju od 20,4 posto imaju umirovljeni između 1. studenog 2010. do 31. prosinca 2013. godine, ali nisu svi penalizirani s tom najvećom stopom.
Veselko Gabričević pobrkao brojke o penalizaciji | Foto: Mirovina.hr
Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić predstavio je jučer nacrt izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, o čemu sve detalje možete pročitati ovdje. Reforma je sinoć bila i tema HRT-ove emisije Otvoreno, gdje je predsjednik HSU-a Veselko Gabričević ozbiljno pobrkao brojke. Rekao je da će od ukidanja penalizacije ‘najveće povećanje mirovine dobiti građani umirovljeni od 2001. do 2007. godine i to za 20,04 posto’. Taj podatak ne može biti dalji od istine.
HSU-ov čelnik ozbiljno pobrkao važne brojke i iznose
Trenutačno su u primjeni četiri režima i čak devet skupina penalizacije u rasponu od najviše šest do 20,4 posto, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Prvi skupinu čine umirovljeni od 1. siječnja 1999. godine do 31. listopada 2010. godine. Njima se prijevremena mirovina umanjuje za 0,15 posto mjesečno, dakle najviše devet posto za pet godina. Upravo se u ovoj skupini nalaze umirovljenici koje Gabričević spominje kao najveće dobitnike ukidanja penalizacije. No, istina je baš suprotna, jer je ova skupina upravo među onima s najmanjom penalizacijom od maksimalnih devet posto.
U drugoj skupini su umirovljeni od 1. studenog 2010. do 31. prosinca 2013. godine. Njima penalizacija iznosi od 0,15 do 0,34 posto mjesečno, ovisno o godinama staža. Maksimalno umanjenje prijevremene mirovine tako za ove umirovljenike seže sve do 20,4 posto. Dakle, tu se nalaze umirovljenici na koje Gabričević zapravo misli, ali samo dio njih, jer nisu svi otišli pet godina ranije u prijevremenu mirovinu pa onda ni nemaju maksimalni iznos penalizacije. Dakle, ne radi se o umirovljenima između 2001. i 2007. godine, kako Gabričević govori, nego od 1. studenoga 2010. do kraja 2013. godine.
Gabričević ponavlja isti pogrešan podatak
Treću skupinu čine umirovljeni od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. godine. Penalizacija za njih iznosi od 0,10 do 0,32 posto mjesečno, odnosno od šest do 19,2 posto maksimalnog umanjenja. Četvrta skupina je ona važeća i danas, a odnosi se na umirovljene od siječnja 2019. godine, kada je penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu izjednačena na 0,20 posto za sve, neovisno o godinama staža. Za najviše pet godina ranijeg odlaska, u odnosu na uvjete za starosnu, može iznositi 12 posto.
Skupina od 2001. do 2007. koju je istaknuo Gabričević je baš ona s najnižom maksimalnom penalizacijom od svih, a mirovine im ukidanjem mogu biti maksimalno devet posto veće, a ne kako on kaže 20,4 posto. Čelnik HSU-a je i prije nekoliko dana na javnoj televiziji rekao istu pogrešnu stvar da su ‘penalizacijom najviše oštećeni umirovljenici između 2001. i 2007. i da njihovo obeštećenje sada kada se penalizacija ukine, donosi u prosjeku rast mirovina za 20,4 posto, o čemu smo pisali ovdje. A to nije točno.
Rast invalidskih mirovina čekat ćemo do ožujka 2026.
– Ovo su zaista ozbiljni zahvati. Ovaj sad paket, sa svim ovime što sam naveo i još nekoliko elemenata, će u konačnici koštati otprilike 2 milijarde eura. Tako da samo ove invalidske, na primjer, bi trebali povisiti te mirovine za 75 eura. Penalizacija bi trebala povisiti mirovine za 60 eura. I ono što uvijek želim istaknuti u ovim raspravama je da su nam mirovine otprilike 9,6% udjela u BDP-u. Da su nam ogroman dio proračuna, rekao je državni tajnik Ivan Vidiš u Otvorenom.
Mirovinska reforma jučer se našla i u javnom savjetovanju, u koje se svi građani mogu uključiti s konkretnim prijedlozima. Nakon toga slijede dva čitanja u Saboru, a novo bi ZOMO na snagu trebao stupiti već u srpnju. Ipak, neće sve stvari biti provedene odmah. Tako će korisnici invalidskih mirovina rast od 10 posto morati čekati sve do 2026. godine.
Naime, novom ZOMO-om predlaže se povećanje mirovinskog faktora za izračun visine invalidske mirovine i to za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 0,8 na 0,9, a za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 1,0 na 1,1 od 1. siječnja 2026. Time će se osigurati uvjeti za dodatno povećanje invalidske mirovine za otprilike 10 %, a obuhvatili bi se svi sadašnji i budući korisnici mirovine. Zatečenim korisnicima Zavod bi po službenoj dužnosti, najkasnije do 31. ožujka 2026. ponovno odredio mirovinu s novim mirovinskim faktorom, piše u Nacrtu.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
