Gabričević objasnio zašto želi božićnice za sve: ‘Mirovine se neće povećati u narednoj godini’
Predsjednik HSU-a Veselko Gabričević obrazložio je svoj zahtjev za isplatom božićnice od 100 eura svim umirovljenicima. Osvrnuo se i na druge slučajeve nepravedne distribucije novca, poput dodatka za dugogodišnje osiguranike na kojeg nemaju pravo oni koji su tako otišli u mirovinu od 1. siječnja 2020. do 1. siječnja 2023., dodatnog zdravstvenog doprinosa i kriznog poreza Jadranke Kosor.
Veselko Gabričević
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, Veselko Gabričević komentirao je na N1 televiziji najnoviji zahtjev stranke da država isplati 100 eura božićnice svakom umirovljeniku u Hrvatskoj, bez obzira na visinu mirovine.
– Ne bih rekao da je prekasno tražiti 100 eura za božićnice umirovljenicima jer se stranka umirovljenika već godinama zalaže za to. Zapravo od 2006. godine se zalažemo za to da se donese Zakon o dodatku na kraju godine. Neki to zovu 13. mirovinom, a neki božićnicom, rekao je Gabričević.
Podsjetio je da gradovi i općine svake godine isplate oko milijardu kuna za božićnice. Navodi da bi se “centraliziranom” isplatom čak i uštedio novac.
– Kad vidimo koliko isplaćuju pojedine općine i gradovi umirovljenicima i što se isplaćuje državnim službenicima, nije da novca nema, nego je pitanje kamo je on usmjeren. Ovo nije nikakva novost, mi smo donijeli plan mjera koji se sastoji od njih 19, a s njima je upoznat resorni ministar Marin Piletić, a zatim je plan predan premijeru. Jedna od mjera su božićnice za umirovljenike, ali nismo dobili nikakav odgovor, a Božić je pred vratima, tvrdi šef HSU-a.
‘Mirovine se neće povećati’
Rekao je da ne vjeruje da velik broj umirovljenika na računu skriva stotine milijuna kuna kao Dane Škugor. Zbog toga drži da isplaćivanje božićnica treba postati zakonska obveza, a ne socijalna pomoć.
– Oni koji imaju 3.600 i oni koji imaju 2.000 kuna mirovine, netko je jednostavno više uplaćivao u mirovinski fond, a netko manje. S tih 100 eura blagodati Božića bi osjetili i umirovljenici s najmanjim mirovinama. Mi stalno ukazujemo na probleme u društvu. U Umagu isplaćuju do 4.000 kuna božićnica, a neki gradovi i općine će dobiti nula kuna. Kad bi ta sredstva bila centralizirana, onda bi svaki umirovljenik mogao dobiti božićnicu, rekao je Gabričević.
Sabor je izglasao državni proračun za sljedeću godinu u kojem je za mirovinski sustav predviđeno oko četiri milijarde eura, što je, prema podacima Vlade, rast od oko osam posto u odnosu na ovu godinu. Oporba, pak, upozorava da zbog inflacije to neće značiti ništa.
– Siguran sam da se mirovine neće povećati u narednoj godini, a pod povećanjem mirovina smatram da prosječna mirovina raste u odnosu na prosječnu plaća. Hoće li stopa inflacije biti prema predviđanjima 5,7 posto ili ćemo otići u recesiju? To su pitanja za milijun eura. Vidimo da cijene energenata neće padati, a i pitanje je koliko će država izdržati. To bi bilo realno kad bi inflacija počela padati. Ali, bojim se da se to neće tako brzo dogoditi i da ta sredstva neće biti dovoljna te će trebati rebalansom nova sredstva osigurati, istaknuo je Gabričević.
Traži da se mirovine povećavaju u skladu s povećanjem plaća. Pritom se to ne odnosi na usklađivanje, već na to da udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći prestane padati.
– Umirovljenici zaostaju. Na rubu siromaštva je preko 500 tisuća umirovljenika, što je skoro polovica umirovljenika u Hrvatskoj. Više od pola umirovljenika u Hrvatskoj ima mirovinu do tri tisuće kuna, tvrdi on.
Diskriminatorne odredbe
Često naglašava kako je HSU stranka svih umirovljenika, pa se osvrnuo i na jedan problem koji se iskristalizirao donošenjem izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, u posljednji trenutak je uvrštena izmjena po kojemu dugogodišnji osiguranici, s navršenih 60 godina života i 41 godinom staža, imaju pravo na dodatak od 0,15 posto na mirovinu. Tu je istu odredbu 2019. ukinuo bivši ministar Marko Pavić, pa su svi oni umirovljeni od 1. siječnja 2020. do 1. siječnja 2023. ostali bez tog dodatka. Riječ je o otprilike 16.000 ljudi.
– Slažem se da je to diskriminacija, no zakon je krut i ne djeluje retroaktivno. Trebalo je to zakonom predvidjeti, za ove umirovljenike koji su otišli u zadnje tri godine u mirovinu. HSU će reagirati dopisom prema resornom ministarstvu, ali ne mogu ništa garantirati da će se to ispraviti. Očekujem da ću dobiti odgovor da zakon ne djeluje retroaktivno, smatra Gabričević.
Istaknuo je da Ustavni sud do danas nije riješio neka umirovljenička pitanja, pa teško da će i ovo. Posebno je naglasio primjer dodatnog zdravstvenog osiguranja od tri posto, što također smatra diskriminatornim. Spomenuo je i krizni porez iz vremena Vlade Jadranke Kosor kojim se i danas skida 10 posto s mirovina većih od 3.500 kuna.
