Evo što Europska komisija predlaže za hrvatske mirovine: Podizanje dobi samo je jedna od pet preporuka
Europska komisija u svom izvješću predlaže Hrvatskoj pet mjera u sustavu mirovinskog osiguranja. Zbog loših demografskih kretanja, odnosno starenja stanovništva, svrha je poticati sve dulji rad do mirovine, ali i obeshrabriti prijevremeno umirovljenje. Tu dolazimo i do omraženog prijedloga da se postepeno poveća i dobna granica za starosnu mirovinu. Ipak, Europa ukazuje i na stvari od kojih umirovljenici imaju koristi, a to su povećanje neoporezivog dijela mirovine, pravedniji model usklađivanja te zaštita umirovljenika s niskim primanjima.
Umirovljenici su sve traženija radna snaga | Pexels
Europa želi povećanje dobi za mirovinu građana Hrvatske, o čemu smo nedavno pisali ovdje. Ipak, izvješće Europske komisije daje širi kontekst ovoj nepopularnoj mjeri koja je u Hrvatskoj još 2019. stopirana sindikalnom referendumskom inicijativom ’67 je previše’. Tada je, ništa manje važno, smanjena i penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu na 0,2 posto mjesečno.
Promicanje dužeg radnog vijeka uz održive mirovine
– Izvješće o primjerenosti mirovina koje Komisija i države članice putem Odbora za socijalnu zaštitu usvajaju svake tri godine, pruža vrijednu analizu koja može doprinijeti političkim raspravama o mirovinskim reformama u EU-u. Izvješća sadrže međusektorsku analizu i analizu za svaku pojedinu zemlju. Što se tiče Hrvatske, izvješće za 2024. uočava da je, s obzirom na nepovoljne demografske trendove, potrebno smanjiti odljev radne snage, povećati stopu zaposlenosti starijih radnika (koja je znatno ispod prosjeka EU) i promicati duži radni vijek te osigurati odgovarajuće i održive mirovine, odgovorili su za Mirovina.hr iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Iz ovog dokumenta da se iščitati pet važnih preporuka. Prva je da Vlada nastavi s mjerama koje obeshrabruju prijevremeno umirovljenje i potiču odgođeno umirovljenje. U tom smisli premijer Andrej Plenković već za iduću godinu najavljuje rast bonifikacije za one koji nastave raditi nakon što ostvare uvjete za starosnu mirovinu. Bonifikacija sada iznosi 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, a najviše za pet godina, što teoretski donosi 27 posto veću mirovinu.
Postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu
Druga preporuka predlaže postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu sa 65 godina za muškarce i 63 godine i šest mjeseci za žene. Ipak, ne navodi se detaljni prijedlog kada i za koliko. Žene će od iduće godine u starosnu mirovinu moći ići kada napune 63 godine i devet mjeseci. Svake iduće godine uvjet se podiže za po tri mjeseca i tako do 2030. kada se izjednačava dob za starosnu mirovinu muškaraca i žena, o čemu smo pisali ovdje. U prijevremenu mirovinu žene mogu ove godine ako imaju 58 i pol godina života i 33 i pol godine staža. U oba slučaja pravo za žene ove godine povoljnije je za dvije i pol godine od prava na mirovinu muškaraca. Razlika je nekad bila pet godina, a po završetku prijelaznog razdoblja uvjeti će biti isti za sve.
Europska komisija predlaže i treću stvar, da se promijeni način oporezivanja mirovina i to tako da se poveća neoporezivi dio mirovine. Ovo je svakako pozitivna preporuka koja ide u korist umirovljenicima. Naime, porez na mirovinu plaća oko 500.000 umirovljenika. Samo nakon srpanjskog usklađivanja novih 70.000 korisnika upalo je u porezne škare, jer su mirovine rasle za oko 40 eura u prosjeku. Poreznih platiša nakon svakog usklađivanja sve je više, jer rastom mirovina prelaze osobni odbitak od trenutačnih 560 eura, o čemu smo više pisali ovdje.
Pravednije usklađivanje i zaštita ‘siromašnih’
Preporuka je i da se primijeni model indeksacije, odnosno usklađivanja mirovina kako bi se u budućnosti povećao udjel mirovine u plaćama. Udio prosječne mirovine od 623 eura isplaćene u studenom iznosi 47,1 posto u prosječnoj plaći od 1.322 eura za rujan. Odnos ova dva primanja došao je na razinu iz 2016. godine, ali tada su mirovine bile čak 75 posto manje nego danas. Rast plaća obezvrijedio je realnu vrijednost mirovina koje taj trend nisu u potpunosti pratile kroz usklađivanja, o čemu smo pisali ovdje.
Konačno, Europska komisija želi zaštititi umirovljenike s niskim primanjima osiguravanjem pristupa minimalnom prihodu ili stambenim naknadama u slučaju visokih troškova stanovanja ili energije. Država u tom smislu isplaćuje jednokratne novčane naknade dvaput godišnje u iznosu od 60 do 160 eura za one čija mirovina ne prelazi 840 eura. Takvu naknadu ovoga mjeseca očekuju korisnici inozemnih mirovina u Hrvatskoj, o čemu smo pisali ovdje.
Također, tu su i vaučeri za struju u iznosu od 70 eura, ali oni nisu namijenjeni posebno umirovljenicima, premda najviše vaučera ostvaruju ‘staračka’ kućanstva. Ipak, državi je potrebna cjelovita politika kako bi umirovljenike s najnižim prihodima zaštitila od siromaštva u starosti, a jedan od načina je i povećanje najnižih mirovina, o čemu Vlada zasad šuti. U 2025. umirovljenici mogu očekivati uvođenje povoljnije formule usklađivanja, trajni dodatak na mirovinu, dodatnih godinu dana staža za svako dijete i veću bonifikaciju za kasniji odlazak u mirovinu, o čemu čitajte više ovdje, a što je na tragu preporuka Europske komisije.
