Ekonomska analitičarka: ‘Da biste održali prvi stup trebate radnike, a fondovi će moći ulagati unutar EU’
Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević ističe da će domaći mirovinski fondovi ulaskom Hrvatske u Eurozonu imati mogućnost ulagati na inozemnim tržištima. Kako će se to odraziti na prinose fondova, ovisi o regulatoru, odnosno HANFA-i. S druge strane, prvi stup je u problemu jer je populacija sve starija.
Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević | Foto: Facebook/Vedrana Pribičević
Činjenica da su mirovine u Hrvatskoj male i nedadekvatne za normalan život, potaknula je barem malu političku akciju. Kako bi ostvarili barem nekakav pomak, umirovljeničke su se udruge pridružile programskoj platformi Umirovljenici zajedno, u Saboru je održan okrugli stol na temu kako povećati mirovine, a na stanje unutar sustava se osvrnula i ekonomska analitičarka te predsjednica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Vedrana Pribičević.
– Postoji drugi mirovinski stup, to je individualizirana štednja koju, kad uplaćuje doprinose, poslodavac uplati za vas. To ide na vaš račun u mirovinski fond koji vam je automatski dodijeljen. To ide iz bruto II plaće. Naravno da postoje i ti dobrovoljni mirovinski fondovi gdje možete dodatno ulagati iznos koji već želite, država i daje neke poticaje za to. Imamo prvi stup koji je “pay as you go”. Sadašnji umirovljenici dobivaju mirovinu od sadašnjih zaposlenih, imamo drugi stup koji je za vašu osobnu mirovinu i postoji taj treći mirovinski stup, tamo možete uplaćivati sami, ali neki poslodavci, da bi privukli nove zaposlenike, nude to kao još jednu pogodnost, da za vas uplaćuju. Za očekivati je da će sve veći broj poslodavaca na taj način pokušati privući radnike, objasnila je Pribičević u razgovoru za N1.
Za prvi stup nam nedostaje radnika
Ustvrdila je da glavnina mirovine dolazi iz prvog stupa, “ali pod uvjetom da imate dovoljno radnika…” Na tragu je to njenog gostovanja u podcastu Mirovina.hr u veljači 2022. Nedavni popis stanovništva pokazao je da nas je sve manje i da se korpus najstarije populacije povećava. Vrijedi dodati i već dugi niz godina nepovoljan omjer radnika i umirovljenika, koji u ovom trenutku iznosi 1:1,34.
– To je jedan razlog zašto je udruga nastala. Jer smo znali već prije da je Hrvatska pala ispod četiri milijuna stanovnika, popis je samo potvrdio naše bojazni. Da bi se održala dinamika prvog stupa trebate radnike – ili domicilno stanovništvo ili desetine, stotine tisuća ljudi koji će doći u Hrvatsku raditi. To je realitet prvog stupa o kojem se ne priča puno. To je prvoklasno političko pitanje”, upozorila je Pribičević.
Ipak, u raspravama se puno više problematiziraju ulaganja mirovinskih fondova u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire. Jesu li ta ulaganja dobra ili loša, ovisi koga pitate.
“Postoje veliki prijepori, neki misle da mirovinci ne posluju kako bi mogli, drugi misle da su imali jako dobre prinose. Ja bih to htjela staviti u kontekst regulatora. Sama regulacija određuje u što fondovi mogu ulagati. Jedan od uvjeta je bio da određeni iznos imovine mora biti u kunama. Ulaskom u eurozonu mirovinci će moći unutar EU-a ulagati bez valutnog rizika bilo gdje, imat će proširene investicijske mogućnosti. Njihova politika je da budu što konzervativniji jer ipak je to naš novac, naša mirovina i nitko ne bi htio da se netko kladi s tim. Ali, naravno, pitanje je opet samog regulatora, što regulator dozvoli. Osim toga, tih 130 milijardi kuna koje su Hrvati poput hrčaka skupili u taj mirovinski fond, to je s jedne strane škrabljica sa zlatom koju treba čuvati, a s druge strane imate hrvatsko financijsko tržište, burzu, gdje su mirovinci poput slona u staklani. Postali su ogromni, možda čak preveliki za našu majušnu ekonomiju i itekako bi im dobro došlo da mogu proširiti svoje investicijske apetite”, rekla je Pribičević.
Fondovi kao spasitelji države i mirovina?
Stoga se smatra da treba povući novac iz fondova, odnosno da oni budu spasitelji kad država uđe u nekakvu krizu.
– To je problem. Država može bilo što, država uvijek ima monopol sile i nekad pokušava mirovinske fondove gurkati. Tu treba biti jako oprezan i zato fondovi imaju striktnu regulativu i te investicije moraju biti profitabilne. Ne bih čak rekla da je problem kupuje li se dio neke hrvatske kompanije, nego investicija mora biti profitabilna. Ako doista postoji mogućnost, potreba ili prilika da fondovi investiraju u neku tvrtku koja je izašla na burzu, neka to učine svojevoljno, zato što misle da je to dobro ulaganje, poručila je Pribičević.
No, kako bi naši fondovi mogli ulagati u inozemstvu, tako bi i strani fondovi, s ulaskom Hrvatske u eurozonu, mogli dio svojih ulaganja usmjeriti i na naše tržište. Ipak, pitanje je što bi se dogodilo u tom slučaju.
– Pitanje je opet regulatora. Konkurencija uvijek donosi za korisnika bolje uvjete, ali kažem, unutar cijele Unije postoji mehanizam u kojem oni djeluju. Hrvatski građani danas moraju uplaćivati u drugi stup, ali isto tako, osim mirovinskih postoji hrpa drugih fondova gdje mogu staviti svoj novac i čekati da njegova vrijednost poraste, poručila je ekonomistica Pribičević.
Istaknula je kako su se na raznim instancama pojavljivale različite ideje kako poboljšati mirovinski sustav da mirovine budu veće. Neke prijedloge je iznijela i njena udruga koja će raditi i na financijskom opismenjavanju sadašnjih, ali i budućih umirovljenika o tome kako funkcionira mirovinski sustav u Hrvatskoj.
