Dugogodišnjih osiguranika sve više, mirovine su im u zadnjih pet godina rasle za 200 eura
Mirovinu bez međunarodnih ugovora trenutačno prima ukupno 1.039.174 osoba, a dobivaju 623 eura. Oni koji su u starosnoj mirovini dobivaju deset eura manju mirovinu, dok dugogodišnji osiguranici koji su u mirovinu otišli prije uvjeta za starosnu mirovinu i imaju najmanje 41 godinu staža imaju 715 eura mirovine. Prije pet godina je situacija bila znatno drugačija. Naime, tada su dobivali za 200 eura manje iznose, dok je bilo i znatno manje korisnika.
Umirovljenici | Foto: Unsplash / Mark Timberlake
Dugogodišnji osiguranici imaju više od 41 godinu staža, umirovili su se prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, a iznosi su im nešto veći od onih primaju običnu starosnu mirovinu. U prosjeku dobivaju 715 eura, što čini 54,11 posto udjela u plaći. Za usporedbu, oni u starosnoj mirovini dobivaju 632,26 eura, što je 47,8 posto udjela u plaći, o čemu više možete čitati u ovom tekstu.
Isplati li se stvarno dulji rad?
Da bi se korisnici starosnih mirovina smatrali dugogodišnjim osiguranicima, moraju imati najmanje 41 godinu radnog staža i otići u mirovinu prije uvjeta za starosnu mirovinu. Točnije, oni idu u mirovinu s najmanje 60 godina života. Njih se uvijek uzima kao primjer kada se govori o tome da se dugi rad isplati, što zapravo i nije toliko točno. Naime, dugogodišnji osiguranici nemaju nikakve beneficije kakve imaju oni koji rade dulje od propisane dobi za starosnu mirovinu. Ako radite dulje od propisane dobi za starosnu mirovinu, bit ćete za svaki mjesec nagrađeni, što u konačnici može donijeti i 20 posto veću mirovinu.
No, dugogodišnjim osiguranicima ta je beneficija ukinuta. Ranije je iznosila 0,15 posto po mjesecu, što bi za tri godine duljeg rada nakon stjecanja uvjeta donijelo veće mirovine. S druge strane, oni se mogu ranije umiroviti i to bez penalizacije, a upravo tako je država i opravdala ukidanje gore spomenute beneficije. Jednako tako, u 41 godinu potrebnog staža se ne računa i onaj beneficirani. Problem se javlja i kod mirovina žena, odnosno javlja se pitanje zašto se nije smanjila dob za dugogodišnje osiguranike kod žena o čemu smo pisali i ovdje.
Situacija se znatno promijenila u pet godina
Dugogodišnjih osiguranika je 50.833, a u prosjeku imaju mirovinu od 715,40 eura, što je udio u plaći od 54,11 posto. Njihova prosječna mirovina je tako za 83,14 eura veća od prosječne starosne mirovine. S druge strane, oni koji imaju 46 i više godina staža, imaju logično i najviše mirovine. Radi se o 1.944 sretnika koji dobivaju iznos od 820 eura, što čini visokih 62,03 posto udjela u plaći, prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ovaj iznos se i dalje ne može mjeriti s onima koji mirovinu ostvaruju prema posebnim propisima, pri čemu je tako recimo mirovina redovitih članova HAZU-a veća od 1.850 eura. Najviše dugogodišnjih osiguranika, njih 25.878 dobiva oko 685 eura mirovine, što je 51,82 posto udjela u plaći, a imaju do 41 godinu staža.
Prije samo godinu dana je prosječna mirovina dugogodišnjih osiguranika iznosila 642,73 eura, što je tada bilo 55,60 posto udjela u plaći. Kada se uspoređuju trenutačni podaci, radi se o 72,67 eura većoj mirovini, što se može zahvaliti usklađivanjima. Broj korisnika se također povećao za oko 4.000, što pokazuje da se sve ranije ide u mirovinu kako bi se skupilo i više staža. Prije pet godina situacija je bila također drugačija. Korisnika je tada bilo još i manje, odnosno bilo ih je 27.344, dok su dobivali iznose od 512,93 eura. Dakle, to je za 23.489 osoba manje nego danas, dok je iznos isto tako tada bio manji za oko 200 eura, što je u prosjeku povećanje od 40 eura po godini, zahvaljujući usklađivanju.
