Dugogodišnji osiguranici u dugogodišnjem problemu: Nakon tri godine vraćen je dodatak na mirovinu, ali novac neće dobiti
‘Mislim da bi Zakonom svi trebali imati ista prava, a ne malo imati, malo nemati pa opet imati, ali očito to nije tako, jer što tamo nekom saborskom zastupniku znači Zakonom u nekom vremenu malo zakinuti nekog za 280 kuna mirovine u odnosu na njegovu plaću’, ogorčen je umirovljenik Mladen Matečić. Njemu i još 15.000 ljudi je mirovina manja, zbog toga jer tri godine Zakonom o mirovinskom osiguranju nije bio propisan dodatak od 0,15 posto na svaki mjesec duljeg rada dugogodišnjih osiguranika, odnosno onih koji su otišli u mirovinu s najmanje 60 godina života i 41 godinom staža.
Foto: Unsplash
U izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju koje su izglasane u Saboru prije dva tjedna, a stupaju na snagu od 1. siječnja sljedeće godine, u posljednji je čas uvršten amandman zastupnika HSU-a, Silvana Hrelje. On je tražio da se u zakon uvrsti i dodatak od 0,15 posto za svaki mjesec duljeg ostanka na poslu za dugogodišnje osiguranike, odnosno one koji imaju pravo otići u mirovinu u dobi od 60 godina i s 41 godinom staža.
Iako to izgleda kao novost, zapravo nije, a na svojoj koži je to osjetio 65-godišnji Mladen Matečić. On je prošle godine u listopadu otišao u mirovinu s gotovo 46 godina staža. Kaže, i prije bi, da s početkom 2020. dodatak od 0,15 posto za dugogodišnje umirovljenike nije ukinut.
– Tadašnji ministar Pavić i vladajuća većina Zakonom od 1. siječnja 2020. izbacili su pravo na bonus od 0,15 posto za duži rad od 60 godina starosti i 41 godinu mirovinskog staža. Dobro, to je bilo njihovo pravo. Tada je Pavić govorio da su uz godine starosti i bonusom dvostruko nagrađeni i da to nije u redu. Ista ta većina, pa i bivši ministar Pavić u Saboru jednoglasno amandmanom Silvana Hrelje vratila je bonus od 0,15 posto. Svi koji su umirovljeni u vremenu od 1. siječnja 2020. i koji će biti umirovljeni do 31. prosinca 2022. godine prevareni su i zakinuti za navedeni bonus od 0,15 posto, ako su imali više od 41 godine staža i 60 godina života. Dakle umirovljeni do 31. prosinca 2019. imaju bonus u vidu povećanja mirovinskog faktora za svaki mjesec dužeg rada i ponovno će imati oni koji će ići u mirovinu od 1. siječnja 2023. godine, objašnjava Matečić.
Za dodatak na posao
On, nažalost, nije jedini kojeg je “zakačila” ova čudna situacija. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika u 2020. godini ostvarile su 5.343 osobe, u 2021. njih 5.568, a do rujna ove godine u prijevremenu starosnu je mirovinu s najmanje 60 godina dobi i 41 godinom staža otišlo još 4.600 osoba. Dakle, bez dodatka od 0,15 posto dosad je ostalo 15.511 umirovljenika, a sudeći po podacima za ranije godine, moguće je kako će do kraja ove po istom kriteriju otići još oko 1.000 osoba.
– Zar su ovi prevareni i zakinuti umirovljenici uplaćivali manje doprinose od onih prijašnjih i onih budućih ili su imali tu nesreću da su morali ići u mirovinu (sa 65 godina starosti) dok su vladajući u Saboru mijenjali svoja uvjerenja? Naravno, ništa nisu drugačiji po pitanju obveza iz mirovinskog osiguranja samo su manje vrijedni dok su čekali da vladajući dođu djelomičnoj pameti i vrate u Zakon ono što je bio kod ukidanja nečiji hir, ogorčen je Matečić s pravom.
Razmišlja da se vrati na posao na barem godinu dana. Time bi ponovno ostvario pravo na 0,15 posto dodatka za dugogodišnjeg osiguranika, a mogao bi dobiti i dodatak od 0,34 posto mjesečno, namijenjen onima koji ostaju raditi bez mirovine nakon 65. godine.
– Otišao sam 1. listopada prošle godine u mirovinu sa 45 godina i devet mjeseci neprekinutog staža. Koliko sam samo više uplatio doprinosa zbog dužeg rada od propisanog, a nemam pravo na bonus za otprilike 48 mjeseci dužeg rada od 60 godina života i 41 godine staža. Tako mi je mirovina svaki mjesec manja za šest posto ili 280 kuna, jer sam imao takvu “sreću” da mi je obračunata mirovina po “Pavićevom Zakonu“. Mislim da bi Zakonom svi trebali imati ista prava, a ne malo imati, malo nemati pa opet imati, ali očito to nije tako, jer što tamo nekom saborskom zastupniku znači Zakonom u nekom vremenu malo zakinuti nekog za 280 kuna mirovine u odnosu na njegovu plaću, oni to naprosto ne razumiju, govori Matečić.
Jednom stečeno pravo ipak može biti oduzeto?
Ove godine je dosta govora bilo o ukidanju mjere roditelj-odgojitelj u Gradu Zagrebu. Tada su protivnici ukidanja mjere, ali i brojni stručnjaci naglašavali da jednom stečeno pravo ne može biti oduzeto. No, u slučaju dugogodišnjih osiguranika, očito može. Resorno ministarstvo ponavlja Pavićev argument iz 2019. i tvrdi da je “analizom provedenom prije mirovinske reforme od 1. siječnja 2019., utvrđeno je kako se ‘dvostruka bonifikacija’, a to su odlazak u mirovinu prije navršene propisane starosne dobi za ostvarivanje starosne mirovine (65 godina života) i povećanje polaznog faktora za 0,15 posto, pokazala destimulirajućom za duži ostanak u svijetu rada i kasnije umirovljenje. Ujedno je procijenjeno i kako su ti osiguranici bili u povoljnijem položaju u pogledu visine mirovine od osiguranika koji ostvaruju redovitu starosnu mirovinu s dobnom granicom od 65 godina i jednakim stažem.”
Bivši ministar Marko Pavić najprije je ukinuo dodatak na mirovinu za dugogodišnje osiguranike, a zatim je glasao za njegovo ponovno uvođenje | Foto: HRT
Hoće li to pravo, odnosno dodatak od 0,15 posto biti vraćeno? Hoće, ali samo na papiru. Iz Ministarstva jasno poručuju kako neće nadoknaditi ni lipe na mirovine za već spomenutih oko 15.500 dugogodišnjih osiguranika, umirovljenih u posljednje dvije godine i devet mjeseci, ali ni one koji će u prijevremenu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika otići do kraja ove godine.
– U podsustavu obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti (I. stup) osigurava se pravo na mirovinu, ali ne i točno određeni iznos mirovine, već se katalog i opseg prava prilagođavaju gospodarskim mogućnostima države u danom trenutku. S obzirom na to da će izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju stupiti na snagu 1. siječnja 2023. primjenjivat će se samo na osiguranike koji će pravo na tu mirovinu ostvarivati počevši od 1. siječnja 2023., objašnjavaju iz MROSP-a.
Faziranje mirovinske reforme
Bivši ministar Pavić, koji je ukinuo, a potom i glasao za vraćanje dodatka, tvrdi za Jutarnji da je to učinio zato što “Vlada želi izaći u susret svim socijalnim kategorijama.” Pritom dodaje da “nije bila stvar da tada nismo nešto htjeli, nego smo mirovinsku reformu fazirali. Kao ministar htio bih udovoljiti svima, ali uvijek su tu ograničenja s limitima proračuna. Ovo je dobar smjer”, zaključio je.
Pavićevo “faziranje” mirovinske reforme Matečić slikovito opisuje scenama redova gladnih ljudi, koji su u jednom trenutku potjerani kući da poste, iako su platili kruh koji su trebali dobiti, a zatim ponovno pozvani natrag na dijeljenje kruha.
– Kako stalno novi ljudi u tom redu pristižu na svoj red novi “djelitelj” proglašava prestanak trogodišnjeg posta i on više ne odbija sljedeće u redu, već počinje ponovno dijeliti kruh koji ste davno počeli plaćati i otplatili. Tko može i smije li reći da je pošten kad je istjerao iz dugogodišnjeg reda, preskočio i zakinuo samo jedan isključivo vremenski (ne zbog manjih doprinosa) ograničeni dio tog reda bez prava na kruh iako ga je svaki od izbačenih otplatio kao i svi ostali u tom dugačkom redu. Taj red su radnici koji čekaju svoju mirovinu. Kad bi ekipa tih “djelitelja” bila pravedna i poštena one koji su tri godine manje jeli, postili po njihovom nalogu pozvao bi ih iako sa zakašnjenjem da dobiju svoje zasluženo pravo na prestanak posta, pravo na svoju koricu kruha. Ti isti “dileri“ shvaćaju svoj propust i učinjenu vam nepravdu ali vas svejedno ne žele nahraniti vašom zasluženom i plaćenom koricom kruha. Evo ovako Vam izgleda priča o umirovljenima između dvije izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju i poštenju moćnih, zaključuje umirovljenik Mladen Matečić.
