Duboki jaz: Sva diskriminacija žena tijekom života, najviše se ogleda u mirovinama
Iako se govori o rodnom jazu između muškaraca i žena, to se najčešće tiče plaća i radnih uvjeta. Po strani ostaju razlike u mirovinama, koje su najčešće određene diskriminiranjem žena na radnom mjestu, njihovim težim zapošljavanjem te porodiljnim dopustima. Kad se sve uzme u obzir, jaz u mirovinama je 2,5 puta veći nego u plaćama.
Foto: Unsplash
Kad se govori o ravnopravnosti spolova, često se misli na razlike na radnom mjestu. Još uvijek u društvu postoji podjela na muške i ženske poslove, a kad se na istim radnim mjestima nađu muškarci i žene, onda se pojavljuju i razlike u plaći. Žene su u pravilu slabije plaćene od muškaraca, iako ih je, demografski gledano više i bolje su obrazovane. Ta se razlika kasnije pretače i na mirovine.
Prema podacima Eurostata, jaz u plaćama muškaraca i žena u Europskoj uniji je pao od 2014. do 2020. s 15,7 na 13 posto. To znači da žene na istim radnim mjestima još uvijek primaju 13 posto nižu plaću od muškaraca. U Hrvatskoj je taj jaz bio najmanji 2014. godine (8,7) posto, da bi 2017. porastao na 12,3 posto, a zatim ponovno počeo padati do 2020. (11,2 posto). Prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, rodni jaz u plaćama 2020. iznosio je 6,9 posto, dok je lani porastao na sedam posto. U prvih šest mjeseci ove godine već je dostigao prošlogodišnji postotak, stoga statistički može biti samo veći.
Višestruko negativni efekti
No, što je s mirovinama? Domaći statističari nisu baš revni u praćenju tih podataka. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom projektu “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine” ističe da je rodni jaz u mirovinama u Europskoj uniji od 2013. do 2017. pao s 38,2 na 32,4 posto. U Hrvatskoj je, navodi pravobraniteljica, taj jaz 2016. godine iznosio 22,7 posto, a 2017. – 25,3 posto.
Dakle, niže plaće i sporadični dulji periodi bez rada, zbog porodiljnog dopusta ili težeg pronalaženja posla, u mirovini se ogledaju višestruko negativnije.
– Mirovinski rodni jaz u Hrvatskoj je, uz jaz u Poljskoj, najviši od svih mirovinskih rodnih jazova u novim EU članicama i to bivših socijalističkih zemalja gdje je viša zaposlenost utjecala na smanjeni jaz. Kad se izračuna prosjek svih zemalja iz te skupine (16,76 posto), on je dvostruko manji od preostalih 17 zemalja (33,9 posto) koje nemaju prošlost socijalističkog sustava, ustvrdila je pravobraniteljica.
Razlika od 18 posto
S obzirom na to da Državni zavod za statistiku ne vodi uredne podatke o mirovinama, odlučili smo provjeriti koliki je trenutno rodni jaz u mirovinama. Za to nam je bila dovoljna jedna tablica iz Statističkih informacija HZMO-a, o mirovinama za listopad isplaćenima prema spolu.
Rodni jaz u mirovinama | Foto: Statističke informacije HZMO, br. 11/2022.
Ako gledamo ukupni broj primatelja starosne mirovine, bez međunarodnih ugovora i posebnih propisa, vidljivo je da muškarci primaju u prosjeku 3.874,37 kuna, a žene 3.179,65 kuna mirovine. Razlika je 694,72 kuna, odnosno mirovina umirovljenica je za 17,94 posto manja od mirovine muškaraca.
Nešto je veća razlika ako se promatraju samo umirovljeni prije 31. prosinca 1998. U toj je kategoriji prosječna mirovina muškaraca 4.111,65 kuna, dok kod žena ona iznosi 3.341,71 kunu. Razlika je u ovom slučaju 769,94 kuna, odnosno 18,73 posto u korist muškaraca. Ako gledamo umirovljene od 1. siječnja 1999., možemo vidjeti da prosječna mirovina kod muškaraca iznosi 3.822,44 kune, a kod žena 3.121,84 kuna, što čini razliku od 700,60 kuna ili 18,33 posto.
Smjernice za smanjenje jaza
– Dva su temeljna problema koja su pogoršala položaj žena u mirovini. Naime, nakon što su neke države s javnih prvih stupova mirovinske međugeneracijske solidarnosti skrenule na mirovinsku štednju drugog stupa ili profesionalne mirovine, to je direktno vodilo smanjivanju ženskih mirovina. Poticanje individualne odgovornosti za sigurnost u starosti i privatizacija mirovinskih sustava definitivno šteti skupinama s nižim primanjima, kao što su primjerice žene. Čvrsto povezivanje visine mirovine s visinom uplaćenih doprinosa, bez dovoljno snažnih mehanizama solidarnosti i redistributivnosti, štetno je za ženske mirovine. Posljedica je da na jednog siromašnog umirovljenika dolaze dvije siromašne umirovljenice, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svojim Smjernicama nacionalnog zakonodavnog okvira za jednake plaće i mirovine u RH, objavljenima prošle godine.
Uz poboljšanja koja bi dovela do smanjenja diskriminacije žena na radnom mjestu, pravobraniteljica savjetuje kako bi bilo potrebno “razmotriti mjere kojima bi se uklonili elementi jaza u mirovinama koji nastaju kao posljedica nižih prihoda u vrijeme korištenja dopusta u svrhu roditeljske i druge skrbi, ugrađivati i jačati elemente solidarnosti i redistributivnosti u mirovinski sustav te kontinuirano podizati razinu znanja i svijesti o razlikama u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena te unaprjeđivati sustav prikupljanja, obrade, diseminacije i dostupnosti statističkih pokazatelja o rodnome jazu u plaćama i mirovinama.”
