Država spašava prinose u trećem stupu: Fondovima će omogućiti ulaganje u nekretnine
Na javnom savjetovanju nalaze se izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Njime se propisuje ranija isplata sredstava članovima koji su izgubili radnu sposobnost i ograničenja za isplate putem mirovinskih društava. Uz to, DMF-ovi će odsad moći ulagati u nekretnine i u neuvrštene pokrivene obveznice, čime se nastoji zadržati ranija razina prinosa. Najavljeno je i smanjenje izlazne naknade.
Foto: Unsplash
Nakon što je Sabor izglasao promjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju, koje će na snagu stupiti 1. siječnja i donijeti neke novosti u naš javni mirovinski sustav, Vlada se odlučila pozabaviti i privatnim mirovinskim fondovima. Uz obvezne mirovinske fondove, planiraju se izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF).
Prijedlozi promjena u trećem stupu, kojim je predviđena dobrovoljna individualna kapitalizirana štednja, trenutno su u postupku javnog savjetovanja. Namjera je Ministarstva rada i mirovinskog sustava daljnje jačanje i unapređivanje trećeg stupa. To namjeravaju postići izmjenama u ograničenjima ulaganja, otvaranju mogućnosti za ulaganje u nove vrste mirovine te smanjenjem naknade za izlaz iz fondova.
– Navedene izmjene predlažu se u cilju boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te usklađivanje s drugim donesenim propisima. Također se posljedično očekuje povećanje broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova, smatraju u resornom ministarstvu.
Mijenja se način isplate
No, prije tih promjena, važno je istaknuti kako će se mijenjati i kriteriji te načini isplata za članove osam otvorenih i 20 zatvorenih DMF-ova. Tako je predloženim izmjenama i dopunama predviđena prijevremena isplata sredstava u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad člana DMF-a s navršenih najmanje 55 godina.
Osim toga, isplatama preko mirovinskih društava, odnosno upravitelja fondova, moći će se dobiti najviše 13.272,28 eura i to periodičnim isplatama u trajanju od najmanje pet godina i u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate. Iznimno, članovima koji uz kriterije za mirovinu na svojim računima imaju do 17.253,96 eura, moći će od svog mirovinskog društva zatražiti isplatu koja će im se računati kao privremena mirovina. Oni koji na računu imaju više od spomenutog iznosa, moći će dobiti 13.272,28 eura, dok će im se ostatak isplaćivati putem mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) ili društva za životno osiguranje. Način isplate ovisi i o ugovoru između člana fonda i mirovinskog društva.
O tome provode li se isplate u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim propisima trebao bi nadzirati depozitar. To je dužnost koju DMF-ovi dosad nisu morali ispunjavati.
Dopušteno ulaganje u nekretnine i hipoteke
Intencija je vladajućih da osigura stabilnost prinosa na računima DMF-ova, kroz diverzifikaciju portfelja. Ranije smo pisali o velikim gubicima prinosa na individualnim računima od početka godine. Stoga će se već od početka sljedeće godine mirovinskim društvima omogućiti ulaganja u neuvrštene pokrivene obveznice, poput premium hipotekarnih obveznica i nekretnine, odnosno poslovne zgrade na teritoriju Hrvatske i drugih članica Europske unije i OECD-a.
– Višegodišnje globalno okruženje niskih kamatnih stopa s obzirom na iznimno ekspanzivne monetarne uvjete odrazilo se na smanjenje profitabilnosti svih segmenata financijskog sustava, pa tako i mirovinskih fondova. Realiziranje prinosa na prosječnim razinama zabilježenima prethodnih godina bez izmjene ulagačkih portfelja teško će biti ostvarivo i u budućnosti. Naime, s obzirom na očekivano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj premija za rizik zemlje očekivano bi se trebala smanjiti ispod razina na kojima je bila u prethodnom desetogodišnjem periodu. Stoga bi i u slučaju rasta referentnih kamatnih stopa zbog inflacijom uvjetovane normalizacije globalnih monetarnih politika, nominalni tržišni kamatni prinosi od ulaganja u trenutno dominantne dužničke vrijednosne papire bili bitno niži nego u prošlosti, a realni u srednjem roku moguće čak i negativni, pojašnjavaju iz ministarstva.
Uz uvođenje novih klasa imovine, podiže se ograničenje ulaganja imovine u alternativne investicijske fondove s 15 na 20 posto neto vrijednosti imovine fonda, kako bi se omogućila veća diverzifikacija portfelja i izloženost alternativnim klasama imovine te osigurala mogućnost za ostvarivanjem viših prinosa. Za nadzor ovog aspekta poslovanja bit će zaduženi vanjski procijenitelji ili revizori, koji će morati vršiti procjene pojedinih klasa imovine i njihov potencijal. Oni će raditi na zahtjev HANFA-e, ali na trošak DMF-ova.
Smanjenje naknade za izlaz
Uz to, propisana su i brojna ograničenja u količini pojedine imovine unutar portfelja DMF-ova te u ulaganjima u određene pakete dionica ili dioničke portfelje. Uz to, zabranjeno je ulaganje u plemenite metale i dokumentaciju vezanu uz njih, a od bitnijih promjena svakako vrijedi izdvojiti i smanjenje naknade za izlaz iz fonda.
– Smanjenje naknade za izlaz iz fonda može potaknuti i veću konkurenciju između domaćih mirovinskih društava te se daje poticaj za kvalitetnije upravljanje portfeljem mirovinskog fonda, a članovima fonda se daje veća sloboda kod odluka raspolaganja sa sredstvima koja su namijenjena za umirovljenje, zaključuju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima bi trebao biti izglasan u paketu s izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Sve skupa bi na snagu trebalo stupiti već 1. siječnja.
