Država natjerala Husića u mirovinu pa se požalio Europskom sudu koji ga je – odbio
Europski sud odbio je zahtjev u kojem je građanin Hrvatske tvrdio da je diskriminiran. HZZO i HZMO su tvrdili da ne može biti na burzi rada i dobivati naknadu za nezaposlene, jer ispunjava uvjete za starosnu mirovinu kao dugogodišnji osiguranik sa 61 godinu života i više od 41 godine staža koliko je tada imao. Ipak, on je želio nastaviti raditi do 65 godina, što je uostalom i njegovo pravo. Ipak, država ga nije željela tretirati kao nezaposlenog. Njegove tužbe odbacio je i Ustavni sud pa je u međuvremenu otišao u mirovinu.
Starije osobe češće vjeruju u teorije zavjere Ilustracija: pexels
Europski sud za ljudska prava odbio je zahtjev građanina koji je u predmetu ‘Husić protiv Hrvatske’ tvrdio da je diskriminiran. Naime, Husić se požalio da je diskriminiran na temelju svoje dobi i radnog staža, jer nije mogao ostvariti prava za nezaposlene osobe. Država je, naime, tvrdila da ne može dobivati naknadu i aktivno tražiti posao preko burze rada, jer ima uvjete za mirovinu, premda ne onu starosnu.
Umjesto mirovine, želio je raditi do 65 godina
Nakon što mu je u veljači 2015. godine prestao radni odnos, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odbili su njegov zahtjev za upis u evidenciju nezaposlenih, kako bi tražio posao i ostvario naknadu za nezaposlene osobe. Tada je, naime, imao 61 godinu i više od 41 godine radnog staža čime je ispunjavao uvjete za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Za državu, on se nije mogao tretirati kao nezaposlen.
Ipak, Husić nije želio ići u mirovinu, tvrdeći da je mirovina za dugogodišnjeg osiguranika za njega nepovoljnija. Umjesto toga, želio je raditi do 65. godine i tako steći uvjete za starosnu mirovinu, na što u konačnici ima apsolutno pravo, čak i u slučaju nezaposlenosti. Međutim, država ga nije željela u svojoj evidenciji nezaposlenih niti mu je željela isplaćivati naknadu.
Ustavni sud odbacio tužbe pa je otišao u mirovinu
Nakon što je sve njegove tužbe odbacio Ustavni sud Republike Hrvatske, požalio se i Europskom sudu za ljudska prava. Međutim, u međuvremenu je sam Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnio zahtjev za ostvarenje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Drugog izbora nije imao, a taj mu je zahtjev i odobren.
– Pred Europskim sudom, podnositelj je prigovarao da je bio diskriminiran na temelju svoje dobi i radnog staža jer je bio prisiljen otići u mirovinu, iako je želio nastaviti raditi do 65 godina i ostvariti pravo na redovitu starosnu mirovinu. Europski sud je utvrdio da nije dokazao da je bio podvrgnut različitom postupanju u odnosu na druge osobe u analognoj situaciji. Naime, dostavom statističkih podataka prema kojima je u relevantno vrijeme u evidenciji nezaposlenih HZZ-a bilo 16.000 osoba u dobi od 60 do 65 godina, podnositelj nije dokazao da je prema njemu postojalo različito postupanje u odnosu na te osobe, jer dostavljeni podaci ne pokazuju ujedno i jesu li te osobe imale i usporediv broj godina radnog staža, piše u odluci Europskog suda.
Nije dokazao da je u lošijem položaju od ostalih
Ujedno, podnositelj nije dokazao da je u usporedivoj situaciji s umirovljenicima koji su navršili 65 godina i primaju redovitu starosnu mirovinu. Naime, Zakonom o mirovinskom osiguranju omogućeno je da se kao umirovljenik s dugotrajnim stažom zaposli na nepuno radno vrijeme pod istim uvjetima kao i umirovljenici koji ostvaruju redovnu starosnu mirovinu te da i dalje prima mirovinu.
– Pri tom je Europski sud prihvatio navode zastupnice Republike Hrvatske da se starosnom mirovinom za dugogodišnjeg osiguranika privilegiraju osobe koje imaju dugačak radni staž. Zbog povlastica pri izračunu mirovine, iznos njihove mirovine se ne smanjuje unatoč činjenici da su otišli u mirovinu prije navršenih 65 godina života. Ujedno, sud je prihvatio i navod da je u relevantnom razdoblju, na ime mirovine, podnositelj ostvario viši iznos nego što bi ostvario na ime naknade za nezaposlene te da nije bio prisiljen otići u mirovinu, već je mogao nastaviti tražiti novi posao. Stoga je Europski sud utvrdio da je zahtjev podnositelja nedopušten jer je očito neosnovan, objavio je ovih dana Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
